Srećko mu je uistinu pogođeno ime jer se ne prestaje smijati. Ali, zapravo, on se ne smije, nego otvara usta i hrani se. Srećko je beba raža kamenica (Raja clavata) koja se izvaljala prije mjesec dana u pulskom Aquariumu na Verudeli te postao prava senzacija.
Delikatno izlijeganje
Nakon njega na svijet je došlo još šest malih raža, koje su nešto mlađe od Srećka. I većina njih će kada narastu, prije ovog ljeta, otići u dubrovački akvarij. Srećko zasad ima samo osam centimetara, a kada bude velik, narast će i do 80 centimetara.
Raže kamenice, kako čujemo od vlasnice ove pulske ustanove Milene Mičić, mogu doživjeti i 15 godina, a spadaju među hrskavičnjače koje su na rubu ugroženosti. Žive u Jadranu, a u posljednje vrijeme ih se sve manje izlovljava pa ih na sjevernom Jadranu ponovno ima sve više. A da se raže liježu u akvariju, velika je novost.
Naime, kako nam kaže Milena Mičić, oni u svom akvariju raže imaju od samog početka, ali nikada dosad nisu dobili bebe pa su time oduševljeni. Naime, sam je proces izlijeganja raža iz jajeta jako delikatan i ako se ne poklope sve okolnosti, ta jaja, nažalost, propadnu. Zato su potrebni kadar, znanje i hrana. Sada u Puli sve to imaju.
- Na početku smo imali 22 jaja, a tri tjedna nakon polaganja oplođeno je devet jaja. Od devet oplođenih, sedam ih se izvaljalo. Inkubacija zametka traje oko pet mjeseci, a kod nas je bila nešto brža - ističe Matea Stankić, konzervacijska biologinja koja se brine za ražice s kolegicom Martinom Benazić.
Hrana iz Italije
- Za male raže moramo kupovati zamrznutu hranu iz Italije i Nizozemske jer je u Hrvatskoj trenutačno nema. To su sićušni račići mizidi koji su ražama bitni za razvoj - dodaje voditeljica Aquariuma Aleksandra Bel Dajković. Stankić, pak, ističe da je hranjenje malih raža specifično i mora se odvijati svakih sat vremena. Inače ugibaju.
Matea Stankić i Martina Benazić s malim Srećkom
- One su poput malih beba i na taj se način moramo brinuti za njih. Prvih 24 sata nakon što dođu na svijet hrane se iz svoje žumanjčane vrećice. I dok ju ne potroše, mogu biti bez hrane. Raže se potom moraju hraniti svakih sat vremena živom hranom. Zbog toga imamo podešene dozatore hrane - ističe ova biologinja.
A raže se zasad, prema propisima, ne mogu pustiti u prirodu jer nadležno Ministarstvo još nije imalo ovakav slučaj. Zato je potrebno donijeti potrebne dozvole za reintrodukciju jedinki u more.
Doprinos zaštiti
- Možda ćemo u budućnosti to moći napraviti, ali zasad ne možemo. Moramo imati potvrdu da su raže zdrave, odnosno da nemaju neku patogenu bolest. Zbog toga smo ih odlučili donirati akvariju u Dubrovniku jer ih oni nemaju. Tamo će otići pet naših malih raža. Dvije ćemo ostaviti u Puli - kaže Mičić.
Dodaje da raže još nisu zaštićene, ali su ugrožena vrsta. Na ovaj način pulski Aquarium želi dati obol njihovoj zaštiti.
- Prije 50 godina raže su bile među četiri najzastupljenije vrste u lovinama, a danas su ispod 20. mjesta jer ih je puno manje. Rijetko se danas ulove čak i manji primjerci u srednjem i južnom Jadranu.
Obješena jaja morske mačke u akvariju u Puli
Ranjive životinje
Naime, morski psi i raže posebno su ranjive životinje i bore se za opstanak. Sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov uništava zalihe koje se onda ne mogu regenerirati.
Više od polovine vrsta u opasnosti je od izumiranja, unatoč mjerama koje se poduzimaju u posljednjih deset godina i kojima je cilj smanjenje prekomjernog izlova. Podaci IUCN-a pokazuju da je pola ražovki, odnosno 16 od 32 vrste, suočeno s povećanim rizikom od izumiranja, kao i 54 posto morskih pasa, odnosno 22 od 41 vrste - naglašava Mičić.
raže u pulskom akvariju
Na svijet u Puli dolaze morski konjici, mačke...
U pulskom akvariju razmnožavaju se i druga morska bića, morske mačke, konjici, tropske ribice... Već se razmnožilo stotinjak životinja, a sve su podijeljene po drugim akvarijima ili su ostale u pulskom akvariju. Mičić ističe da su posebno ugroženi morski psi, raže i koralji pa akvariji postaju konzervacijski centri za takve vrste.
- Aquarium Pula štiti hrskavičnjače uzgojem ugroženih vrsta, i to suradnjom s ostalim akvarijima i zoološkim vrtovima iz Europe i svijeta. Naime, uvođenje tog programa rezultiralo je povećanjem broja jedinki, unapređenjem znanja o uzgoju i kontroliranom razmjenom jedinki - kaže vlasnica pulskog akvarija.