RADIKALNA REFORMA

Nema više bolovanja na teret HZZO-a, mladi ostaju bez povlastica za osiguranje...

Samo se do kraja ove godine očekuje generiranje 6,7 milijardi kuna novog dospjelog duga za lijekove i potrošni medicinski materijal
Vili Beroš
 Damir Krajac/Cropix

Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojemu bi u državno vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice te zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu već je naišao na niz kritika, a to je tek manji dio izmjena u zdravstvu koje priprema ekipa u ministarstvu Vilija Beroša.

Reforme su nužne, kaže ministar Beroš i dodaje da centralizacija bolnica ne dovodi do rješenja, ali omogućava druge korake.

Objedinjavanje javne nabave za sve zdravstvene ustanove u zemlji samo je jedan korak kojim se, nastavlja, postiže ujednačavanje kvalitete roba, ali i optimizacija troškova nabave (količinski popust, bolja pregovaračka pozicija, kontrola troškova, transparentnost).

- Napravit će se i analiza postojećeg broja te stanja uređaja i opreme u svim zdravstvenim ustanovama, sačiniti registar opreme, a uz to i petogodišnji plan nabavke nove opreme - kaže Beroš, navodeći da je to tek jedna u nizu reformskih mjera.

Zahvati do 2027.

Doznajemo da je u Ministarstvu zdravstva izrađen dokument na 40-ak stranica u kojemu su pobrojani svi zahvati u sustav koji bi se provodili do 2027. godine. U njemu su mjere koje bi trebale pridonijeti uštedama u zdravstvu, no naglasak je na nedostatnim prihodima. Samo se do kraja ove godine očekuje generiranje 6,7 milijardi kuna novog dospjelog duga (dospjele neplaćene obaveze za lijekove i potrošni medicinski materijal).

Berošev tim upozorava kako je za održivost sustava pri trenutačnoj razini potrošnje potrebno povećanje prihoda zdravstvenog sustava od minimalno 1 do 1,5 posto BDP-a što je oko šest milijardi kuna dodatnog proračunskog transfera.

Jedan od poteza koji se predlaže je uključivanje mladih u participaciju prihoda za zdravstvo. To bi značilo ukidanje olakšice za mlade do 30 godina da od prvog zaposlenja do pete godine radnog staža ne trebaju uplaćivati doprinose za zdravstveno osiguranje. Po nekim procjenama time bi se godišnje uprihodilo oko 1,2 milijarde kuna.

Povećao bi se i najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, koji sada ne smije prelaziti 2000 kuna po ispostavljenom računu. On se pokriva dopunskim zdravstvenim osiguranjem ili iz džepa korisnika usluge. Ministarstvo smatra da bi se taj iznos trebao povećati na 4000 kuna i tvrdi kako to ne bi povisilo cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja, već znatno proširilo krug osoba koje bi ga uplaćivale.

Treći prijedlog odnosi se na naknade koje se pokrivaju iz HZZO-a. Ukupan godišnji iznos za naknade na razini HZZO-a tijekom 2019. je iznosio 2,6 milijardi kuna, a 2020. se popeo na 2,9 milijardi. Beroševo ministarstvo predlaže da se naknade za bolovanja, porodiljske dopuste i druge skinu sa stavke HZZO-a. Kome bi se taj trošak prelio, ne navode, ali se u dokumentu spominje da u nekim zemljama EU postoji razdoblje čekanja od tri dana i da pravo na naknadu počinje od četvrtog dana bolesti.

Loš gospodar

- Bolnice su javne, bez obzira na to tko im je osnivač. Čine mrežu i nema razloga da im se ne propiše obaveza sudjelovanja u zajedničkoj javnoj nabavi, bez obzira na to u čijem su vlasništvu - kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji ne vidi svrhu u prevođenju svih bolnica u državno vlasništvo. Tim prije što se 76 posto duga odnosi na 10 bolnica u državnom vlasništvu, dok dug općih bolnica iznosi 23 posto, a specijalnih bolnica samo jedan posto.

- Ovi podaci pokazuju da država najlošije upravlja bolnicama. Ako je cilj samo objedinjena javna nabava, ona se može provesti i bez preuzimanja upravljačkih prava. Ako je cilj smanjenje dugova, zašto se preuzimaju specijalne bolnice koje čine tek jedan posto duga? - pita Grbin.

Po njemu, predloženi zakon dovodi u pitanje održivost prenapregnutog sustava. Pribojava se da će efekt biti egzodus liječnika i drugog zdravstvenog osoblja iz javnog zdravstva u privatno, a istovremeno se ne jamči poboljšanje, nego se riskira smanjenje kvalitete zaštite koju će dobiti pacijenti i povećanje listi čekanja jer će vrijeme potrebno za implementaciju ovakvog zakona izravno utjecati na sposobnost bolničkog sustava da radi svoj posao.

- Jedino što se provlači kroz cijeli zakon je iz aviona vidljiva želja HDZ-a da stavi šapu na cijeli bolnički sustav - zaključuje Grbin.

- Možda je centralizacija sustava smišljeni politički alat kojim HDZ pokušava učvrstiti utjecaj na terenu - kaže predsjednik Mosta Božo Petrov i dodaje da plan ušteda na koji se cilja na javnoj nabavi nema čvrstu podlogu jer najveći gubitaši u apsolutnim brojevima nisu ustanove zahvaćene ovim paketom izmjena i dopuna.

Strukturne promjene

- Osim toga nema govora o strukturnim promjenama kojima bi bile zahvaćene djelatnosti, procjena učinkovitosti sustava praćenja ishoda liječenja, održiva farmakoekonomika skupih lijekova.

- Gotovo je sigurno da će ovaj prijedlog zaobići rješavanje neprovođenja plana specijalističkog usavršavanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim je započeto tek desetak specijalizacija, a planirano 200 u protekle dvije godine, a zanemarivanje pravog problema rezultirat će skorim zatvaranjem stotina ordinacija opće obiteljske medicine - prognozira Petrov, koji, kao ni Grbin, ne vidi ni svrhu centralizacije zavoda za javno zdravstvo i hitnu medicinu.

- Predloženim mjerama ne postiže se ništa osim što se otvara prostor za privatizaciju određenog dijela usluga koje pružaju zavodi za javno zdravstvo i osiguranje posla za poduzetnike bliske sadašnjoj vlasti - kazao je predsjednik SDP-a.

Što kažu u Ministarstvu financija?

U Ministarstvo financija, doznajemo, još nije stigao reformski paket koji je za zdravstveni sustav pripremilo Ministarstvo zdravstva, pa je ministru financija Zdravku Mariću iz resora njegovog kolege Vilija Beroša na stolu samo rebalans proračuna i novo krpanje rupa u zdravstvu.

S obzirom na to da još pred sobom nemaju konkretne brojke koje bi pokazivale planirane uštede u zdravstvu, kao ni što bi za povećanje prihoda značilo otvaranje nekoliko stavki koje se predlažu u Beroševu ministarstvu, u Ministarstvu financija bili su suzdržani u reakciji na mjere za koje smo saznali.

Tako naš sugovornik u odnosu na ukidanje povlastica za mlade do 30 godina koji su od prvog zaposlenja do pete godine rada oslobođeni doprinosa za zdravstvo kaže da u HZZO-u već dulje govore kako zbog te mjere imaju gubitak prihoda od preko milijardu kuna. No, o njenom ukidanju odluku treba donijeti cijela Vlada.

Po pitanju povećanja osobne participacije u troškovima liječenja čiji bi se maksimalni iznos s 2.000 kuna povisio na 4.000 dobili smo odgovor kako najprije moraju vidjeti brojke, odnosno koliko bi se time doprinijelo prihodima i bi li se mogla zadržati ista cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja.

U odnosu na micanje naknada za bolovanje, porodiljne i druge naknade koje se isplaćuju sa stavke HZZO-a u Ministarstvu financija kažu da za njih to nije rješenje dok se ne utvrdi kako će se te naknade isplaćivati. (Ivanka Toma)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2021 11:00