O novoj valuti, inflaciji i recesiji na RTL-u je govorio ugledni ekonomist Velimir Šonje.
"Nažalost, zaokruživanje bi bilo više u fokusu da su cijene pod kontrolom, da nije bilo energetske krize i rata u Ukrajini. Tu smo na tom mjestu gdje nam se to zaokruživanje utopilo. S druge strane, naravno, euro donosi i dobre stvari, a s obzirom na to da ne živimo u jako dobrim vremenima i iduća godina je moguće i usporavanje i recesija, ipak nam pruža određeni zaklon. Kad su gospodarski problemi, onda nam europodručje pruža šire mogućnosti financiranja, povoljnije mogućnosti financiranja. U tom smislu ulazimo u dobrom trenutku u eurozonu jer ako nešto pođe po krivu s globalnim, a naročito s europskim gospodarstvom, to je određeni zaklon", kazao je Šonje.
Potvrdio je da nisu točni argumenti onih koji kažu da nismo sada trebali uvoditi euro, te da je riječ o lošem tajmingu.
"Upravo suprotno. Sada imamo slučaj gdje neke zemlje ne žele uvesti euro i te zemlje imaju nešto veću inflaciju. Imaju puno veći rast kamatnih stopa nego što je u eurozoni i kod nas. Euro neće otkloniti rast kamatnih stopa, do toga će doći, međutim neće biti rast onoliki koliki bi bio kao u njihovom slučaju", dodao je.
Pandemijska recesija
Rekao je i da je jako teško prognozirati hoće li doći do rasta plaća.
"To je jako teško prognozirati u ovom trenutku. Sada je situacija u gospodarstvu jako dobra, što zbog turističke sezone, ali i zato što smo iz pandemijske recesije odbili kao od trampolin. Vrlo brzo smo iz nje izašli i ove godine ćemo imati dobar rast. Međutim, plaće ove godine ne slijede inflaciju, rastu sporije. Zapravo, životni standard za one ljude koji žive od plaće je pao. Nadamo se da će iduće godine inflacija biti niža i utoliko bi blaži rast plaća mogao uhvatiti cijene"
HNB danas prognozira da će inflacija usporiti na 4,6%…
"HNB daje prognozu u normalnom scenariju. To zapravo znači da se pretpostavlja da neće biti totalnog kolapsa na tržištu energenata, da će koliko toliko biti normalna opskrba plinom, da cijene plina neće otići u nebo. Morate pretpostaviti koliko, toliko normalan scenarij. Totalni kolaps, ne bih rekao da je to glavni scenarij. Rizici su veliki da dođe do problema s opskrbom plina"
Rast plaća u privatnom sektoru je u razini inflacije…
"To je realna procjena ako ne dođe do eskalacije problema na tržištu energenata. Mi sada što se tiče cijene nafte, od otprilike 10. lipnja vidimo pad od 20 posto. Određena normalizacija u odnosu na naftu se događa, s plinom je malo teže jer je u pitanju odnos s Rusijom i rat u Ukrajini. Nitko ne može imati kristalnu kuglu, ali za 2-3 mjeseca ćemo biti pametniji. Ako dođe veliki poremećaj, dobro je da imamo euro", kazao je ekonomski stručnjak.
‘Nitko nema kristalnu kuglu‘
Na pitanje stiže li dogodine recesija u Hrvatsku, odgovara: "Nitko nema kristalnu kuglu. U Europi je recesija moguća, još uvijek ne 50 posto vjerojatnosti, ali je moguća. S druge strane, Hrvatska ima određene amortizere. Izdašne eu-fondove, imamo financijske druge stabilizatore. Ako i nastupi recesija u Europi, mislim da će Hrvatska ovoga puta, za razliku od prijašnjih recesija proći relativno dobro. U ovom trenutku EU ima više zaposlenih nego ikad u povijesti, SAD ima najnižu stopu nezaposlenosti u povijesti. Ako gledamo ovu godinu statički, ekonomski da nije inflacije, zaista bismo mogli reći da nikada nije bilo bolje. Inflacija je sad to pokvarila, a reakcija na inflaciju će dovesti do određenog pogoršanja u odnosu na situaciju u kojoj se sada nalazimo. Situacija koju imamo na tržištu rada je sjajna jer radnici imaju pregovaračku moć, mogu tražiti više. Za iole malo boljeg radnika, poslodavci se natječu za njih. Imamo nominalni rast plaća od 6-7 posto što nikad skoro nismo imali, ali je inflacija koja je uvezena uništila kupovnu moć."
"Očekivanje je da će inflacija biti na razini proteklog mjeseca. U petak se objavljuje inflacija za lipanj, negdje između 10 i 11 posto je realna procjena. Očekujem zbog pada cijene nafte na svjetskom tržištu, aluminija, očekujem da ćemo u srpnju i kolovozu imati mali predah od inflacije. Što jesen donosi, kristalne kugle nema"
Kazao je i da nemamo razloga žaliti za kunom.
"Ne, moramo shvatiti da HNB nikud ne ide. Udružuje se u sustav europskih banaka. Hrvatski guverner dobiva glas, utječe na monetarnu politiku. Ne moramo ni za čim žaliti jer se naš utjecaj na europsku monetarnu politiku povećava", zaključio je Šonje za RTL.