VUKOVI OKO NAS

'Neobično mi je bilo što su se sve povukle u štalu. Kad sam ušao unutra, imao sam što vidjeti, bile su jedna na drugoj, možda i 15 redova naslaganih'

Brojnost je sigurno mnogo veća nego što tvrde stručne službe Ministarstva. Smatramo da je u Hrvatskoj oko 450 vukova, zaštitari kažu 160, a to je velika razlika. Mi smo njihov broj utvrđivali svakodnevnim praćenjem, tijekom čitave godine, tragova i lešina, viđanjem živih jedinki i fotozamkama, kaže Josip Malnar, predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije
Stipo Gučanin
 Robert Fajt / CROPIX, privatni album

Svakoga dana vukovi u Hrvatskoj četiri puta napadnu stada i ubiju osam grla, uglavnom ovaca, koza, goveda. U posljednjih osam godina Ministarstvo zaštite okoliša evidentiralo je čak 11.557 takvih napada te strogo zaštićene zvijeri na domaće životinje. Za 22.859 stradalih jedinki u tom periodu, poljoprivrednicima je država isplatila gotovo 9,5 milijuna kuna odšteta. Pretpostavlja se da vukovi usmrte još toliko jedinki divljači po šumama, što lovci smatraju direktnom štetom lovačkim društvima za koja ne mogu ishoditi obeštećenje.

Oni su izračunali da se broj vukova tijekom posljednjih nekoliko godina udvostručio i iznosi 450 jedinki te traže hitan “zahvat u populaciju”, odnosno odstrel. S druge strane, iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, koja se bavi njihovom zaštitom, za tako nešto ne žele niti čuti već pet godina jer prema njihovim podacima, koji su potpuno oprečni, od 2010. godine, kada su zabilježili prosječan broj na godišnjoj razini od 230 jedinki, on se do 2015. smanjio za više od 70 te sada iznosi oko 150 i gotovo da ulazi u “crveno”.

Braća Perica i Stipo Gučanin vlasnici su OPG-a koji se bavi uzgojem ovaca na Krbavskom polju, a stado im broji oko 1000 grla. Krajem prošle godine u dva napada ubijeno im je gotovo 300 životinja, u prvom koji se dogodio krajem listopada 211, a mjesec kasnije 77 ovaca. Ni u jednom slučaju nisu pronađeni tragovi vučjih šapa, u drugom slučaju dokazi da su im u tor upali vukovi bile su vratne razderotine na životinjama, pa su uspjeli ishoditi odštetu od 53.000 kuna. No, u prvom slučaju ni takvih dokaza nije bilo, pa štetu koja je veća od 200.000 kuna moraju snositi sami. Oni su uvjereni da se i u tom slučaju moralo raditi o vukovima, jer im ovce nije imao tko drugi napasti.

Isti scenarij, manja šteta

- U tom prvom napadu samo je 12 ovaca bilo raščupano, a ostale su se pogušile. Uvečer, bilo je oko 23 sata, došao sam ih obići. Neobično mi je bilo što su se sve povukle u štalu, iako vole biti vani u ograđenom prostoru. Kada sam ušao unutra, imao sam što i vidjeti, bile su jedna na drugoj, možda i 15 takvih redova naslaganih. Ove donje su se pogušile, ja sam ih izvlačio, tako i spasio jedno 15 komada, ali većini nisam mogao pomoći - otkriva nam Stipo Gučanin i dodaje da je kobne noći osvijetlio i u mraku vidio vučje oči, no to, dakako, nije bio dovoljan dokaz da bi se priznao njihov odštetni zahtjev.

Sličan scenarij dogodio se i poslije, samo što je šteta bila malo manja. Nekoliko godina ranije u brdu iznad Udbine stradalo im je 90 komada, od toga ostatke 40 ovaca nikad nisu pronašli. Šteta se po jednoj ovci cijeni na 100 eura, no po jednoj godini ona, kaže Stipo, daje janje vrijedno jednako toliko eura, a još toliko dobiju za njezino mlijeko. Kako bi obnovili stado, ostavit će svu žensku janjad te ih još prikupiti.

Braća Gučanin smatraju da vukova ima više nego što bi trebalo, da čopori koji ih napadaju dolaze i iz susjedne BiH, a oni im se nalaze na ruti s jednog na drugo brdo iznad Krbavskog polja. Jedna od mjera koje će oni poduzeti jest nabava pasa tornjaka. Imali su ih i prije, no prije deset godina u Jošanima se dogodio napad napuštenih tornjaka na staricu, pa su se pod lupom policije našli i oni stočari koji su vodili brigu o svojim psima. Stoga nisu obnavljali pseći čopor.

Josip Malnar, predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije, za nacionalni savez kojem je dopredsjednik dobio je zadatak utvrditi broj jedinki vuka, s obzirom na to da u službene brojeve državnih institucija lovci ne vjeruju.

- Brojnost je sigurno mnogo veća nego što tvrde stručne službe Ministarstva. Držimo da je u Hrvatskoj oko 450 vukova, a zaštitari kažu 160, a to je velika razlika. Mi smo broj utvrđivali svakodnevnim praćenjem, tijekom cijele godine, tragova i lešina, viđanjem živih jedinki i fotozamkama. Osim u Gorskom kotaru, po svim južnim županijama, od Like do Dubrovnika, pojavljuje se u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj, čak i u Istarskoj županiji imamo jedan čopor koji je zajednički sa Slovenijom. Ako uzmete da jednom vuku treba od tri do pet kilograma mesa dnevno za preživljavanje, izračunajte koji je to ekvivalent u divljači ili u stoci. Za divljač se, nažalost, ne dobiva nikakva odšteta pa možemo govoriti o velikoj gospodarskoj šteti - kaže lovac Josip Malnar.

Napominje da lovci nisu protiv zaštite vuka, ali “razumnu, a ne deklariranu, jer je ovako kruta zaštita najveći problem za očuvanje neke vrste”.

- Razmišlja li netko o zaštiti životinja, onda su to lovci. 60-ih godina oko Vrbovskog lovci su zaštitili vuka jer je brojnost bila vrlo mala, tako da ne stoji da su lovci ti koji vrše pritisak. Zanimljivo je da smo dio Europske unije, a u Sloveniji, primjerice, normalno gospodare te je na razini države dopušten odstrel 10 jedinki. Nedavno su uz našu granicu odstrijelili dva komada u jednom lovu, a u Bosni da i ne govorim, može ga svatko svugdje i svačim. Mi smo neka čudna tampon-zona - kaže Malnar.

On smatra da se problem može riješiti jedino da Ministarstvo donese odluku da se na područjima županija gdje je vuk stalno prisutan određen broj izluči iz lovišta, dodajući da je taj model nekad bio na snazi i on je zadovoljavao lovce. Samo u Gorskom kotaru, uvjeren je, živi 49 vukova, a tamo se hrani uglavnom srnećom divljači, odnosno jelenima te mladom divljom svinjom.

Mora se ići u hitan odstrel

Malnarov kolega iz susjedne županije, tajnik ličkog Lovačkog saveza Mile Ugarković kaže da im je vuk početkom ove godine napravio goleme štete na divljoj prasadi i srnećoj divljači, i to zbog vrlo visokog snijega. Smatra da bi se trebalo ići u hitan odstrel.

- Podaci koje je prikupio Malnar sigurno su vjerodostojni, u istraživanju su sudjelovali i lovci iz svih županijskih saveza, a korištene su i DNK metode na vučjem izmetu. Šesta godina ide kako nije bilo izlučivanja tih jedinki, prema tome, toga se nakotila neviđena količina. Čak mislim da je broj koji smo utvrdili minimalan, da može biti samo veći - kaže lički lovac Mile Ugarković i dodaje da su se vukovi, nakon što je okopnilo, s divljači opet prebacili na stoku.

Velike zvijeri istražuju se u Hrvatskoj više od 30 godina, prvi vuk obilježen je ogrlicom za praćenje 1998. godine, a prva procjena brojnosti temeljem višegodišnjih istraživanja za potrebe upravljanja populacijom vuka u Hrvatskoj izrađena je 2005. godine i iznosila je od 160 do 220 jedinki, tj. prosječno njih 190, raspoređenih u 40-ak čopora od kojih su neki prekogranični sa Slovenijom i BiH. Planom upravljanja vukom, u čijoj su izradi sudjelovale sve relevantne institucije i interesne skupine, među njima i lovci i stočari, dogovoreno je da će se održati populacija od 200 do 220 jedinki.

Stradanje u prometu i krivolov

- Ako kvaliteta staništa pada, između ostalog i zbog utjecaja čovjeka, dolazi do smanjivanja kapaciteta staništa, što uzrokuje smanjenje brojnosti i pokušaj širenja vrste u druga područja. Upravo iz tih razloga posljednjih godina primijećena je prisutnost vuka i na području Banovine i Žumberka. Također, takvu situaciju u pograničnim područjima treba sagledavati i u kontekstu trenda populacije vuka u Bosni i Hercegovini odnosno Sloveniji, s kojima dijelimo našu populaciju.

Kapacitet staništa je ona vrijednost koja diktira ili omogućava brojnost vučje populacije te se kapacitet staništa za vuka u Hrvatskoj nije povećavao, nego se tijekom zadnjeg desetljeća uslijed raznih antropogenih čimbenika i smanjivao zbog degradacije staništa, a dodatan negativan utjecaj na vrstu čine stradanja u prometu i krivolov - kaže nam Andreja Ribarić iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, naglašavajući da na cijelom području rasprostranjenosti vuka u Hrvatskoj kapacitet staništa podržava upravo 200 do 220 jedinki vuka, a taj raspon dobiven je znatnim istraživačkim naporom i telemetrijskim podacima koji ukazuju da na području Gorskog kotara jedan čopor zauzima do 350 km², kao i na području središnje Like, na području Velebita on pokriva 650 km², a u Dalmaciji od 150 do 250 km², ovisno o kojem je dijelu Dalmacije riječ. Prosječno to iznosi jedna do dvije jedinke vuka na 100 km².

Svoje procjene o brojnosti vuka smatraju relevantnima jer su iskazi procjenitelja usklađivani s telemetrijski određenim veličinama teritorija vučjih čopora i brojem jedinki koje mogu obitavati na nekoj površini, a u obzir su uzeti i svi ostali dostupni podaci. U godinama kada je postojala suradnja lovaca u prebrojavanju vukova po tragovima u snijegu (2005. - 2010.), kažu u HAOP-u, i u godinama kada je dopušten zahvat u populaciju, brojnost od prosječno 200 - 220 vukova bila je prihvatljiva i smatrana vjerodostojnom, a ti podaci relevantnima te su uzeti i u vodećem znanstvenom časopisu Science, gdje su prošli recenzije vodećih svjetskih stručnjaka za velike zvijeri.

- U razdoblju od 2005. do 2014. godine, kada se redovito izrađivalo izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj, procijenjena brojnost u 2014. godini je i najmanja brojnost u tom razdoblju koja upozorava na nastavak negativnog trenda te pad brojnosti populacije. Zadnja procijenjena brojnost vuka u 2015. godini iznosi od najmanje 126 jedinki do najviše 186 jedinki. U prosjeku to iznosi 156 jedinki raspoređenih u 49 čopora, od kojih su 22 čopora granična (45 posto). Također, procijenjena brojnost u 2015. godini je najmanja brojnost u tom razdoblju. Trend smanjenja ukupnog broja šteta od vuka bilježi se kontinuirano od 2011. godine - kažu nam u agenciji i dodaju da zbog nedostataka i nedovoljno dobrih podataka nije mogla biti slijeđena stručna, znanstvena priznata metodologija pa procjena nije rađena za 2016. godinu, kao i da se u zemljama zapadne Europe ne određuje brojnost jedinki, nego se određuje samo broj reproduktivnih parova.

Plan upravljanja vukom sigurno će u reviziju, a parametri na kojima će se proces temeljiti bit će dobiveni provedbom DNK analize na izmetu vukova ove godine kroz provedbu projekta izrade Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj koji je sufinanciran iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.”.

U Agenciji naglašavaju da u Republici Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, vuk ima status stroge zaštite prema odredbama europske Direktive o staništima te je zbog toga RH dužna pratiti stanje populacije vuka i osigurati da populacija bude u povoljnom stanju očuvanja. Zahvati u populaciju vuka u obliku odstrelne kvote s izuzećem dopušteni su i provođeni na selektivnoj osnovi, sukladno važećim propisima zbog sprečavanja učestalih i velikih ekonomskih šteta na domaćim životinjama, uz uvjet da ne smiju narušiti stabilnost populacije koja mora odražavati povoljno stanje očuvanosti.

Brojnost jedinki vuka

- Prošireni sastanci Povjerenstva za praćenje populacija velikih zvijeri u Hrvatskoj, na kojima se raspravlja o mogućem godišnjem zakonitom zahvatu u populaciju vuka, održavani su svake godine od 2005. do 2012., sredinom rujna, i na njima su putem izvješća predstavljeni rezultati procjene stanja populacije vuka za pojedine godine. U raspravi o zakonitom odstrelu, osim članova Povjerenstva, sudjelovali su i predstavnici interesnih grupa - lovci, nevladine udruge itd. Svake godine se na prijedlog Povjerenstva o visini zakonom propisane kvote odlučivalo na način da se od 10 do 15 postotnog brojčanog procijenjenog stanja populacije oduzimala dotad ukupna poznata smrtnost za tu godinu te se razlika odobravala za zakoniti odstrel za tu sezonu.

U razdoblju od 2005. do 2012. godine ukupno je dopušten odstrel 113 jedinki, od čega je odstrijeljeno njih 77, odnosno realizirano je 68 posto odstrela. Najveći broj odstrela odobren je za područje Dalmacije, gdje su zabilježene najveće štete na domaćim životinjama. Najviše odstrela odobreno je 2010. godine, a najbolja realizacija ostvarena je 2011. godine.

S obzirom na to da se u 2013. godini brojnost jedinki vuka značajno smanjila u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje te se kasnijih godina nastavilo značajno smanjivanje populacije, zahvat u populaciju nije odobravan od 2013. godine - objašnjavaju u HAOP-u, napominjući i kako je “poznata činjenica da se pojedine interesne skupine ne slažu s ukidanjem zakonitog odstrela i procijenjenom brojnosti, no usprkos našim pozivima za suradnju u prikupljanju podataka i zajedničkom upravljanju, ona se od 2013. godine smanjuje dok je u nekim područjima potpuno izostala”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2022 22:54