Nesretnik čiji su osobni podaci, s informacijom da želi promijeniti spol, iscurili iz HZZO-a i završili kao predložak za crtanje u jednom zagrebačkom dječjem vrtiću mogao bi tužiti Zavod i tražiti naknadu štete.
Jutarnji list to doznaje od nekoliko stručnjaka za zaštitu osobnih podataka koji su jučer bili zgroženi činjenicom da tako osjetljivi podaci mogu iscuriti iz državne institucije. Podsjetimo, Jutarnji je jučer objavio kako su djeca u jednom zagrebačkom vrtiću na korištenje dobili poluiskorištene listove papira, a na poleđini jednoga, na kojem je dijete nacrtalo pčelu, otkriven je urudžbirani dopis HZZO-a.
Mogućnost mastektomije
Riječ je bila o službenom odgovoru na upit osiguranika, ispisanom na memorandumu Zavoda, u kojem mu se odgovara na pitanje o mogućnosti mastektomije u svrhu promjene spolnih obilježja na teret proračuna, a odmah iznad dopisa jasno su bili otisnuti ime i prezime te adresa osiguranika.
“Osiguranik ima nekoliko osnova po kojima bi mogao tužiti instituciju. Pravo na tako nešto daje mu Zakon o zaštiti osobnih podataka, ali i Zakon o obaveznim odnosima koji regulira pravo na naknadu štete. Naravno, riječ bi bila o birokratski iscrpnom postupku jer bi on pretpostavljao da osiguranik mora dokazati da je nastala neka vrsta štete, kao i uzorčno-posljedičnu vezu između štete i radnje za koju tvrdi da ju je prouzročila”, pojasnio je stručnjak. Na HZZO-u bi, nastavlja, bila odgovornost dokazivanja kako je sporni materijal iznesen iz Zavoda te nije li ga odande odnijela neka treća strana, no čak i kad bi se dokazalo da je za curenje podataka odgovoran netko izvan sustava, stručnjak drži da ih to ne bi oslobađalo odgovornosti. “Ovdje bi se vjerojatno radilo o dokazivanju neimovinske štete zbog povrede časti i ugleda i nanošenja duševne boli, ali o visini odštetnog zahtjeva teško mi je govoriti. Moguće da sudska praksa već poznaje slične slučajeve, iz čega bi se mogla otprilike utvrditi moguća njegova visina”, rekao je stručnjak.
Odštetni zahtjev
Iz HZZO-a su jučer poručili kako žale zbog propusta i pogreške te da su počeli istragu, a nadzorne radnje najavila je i Agencija za zaštitu osobnih podataka.
“Uobičajeno je da HZZO uništava dokumentaciju koja nije namijenjena za dostavljanje određenim pravnim i fizičkim osobama. U ovom konkretnom slučaju riječ je o dopisu koji nije potpisan od službene osobe te je stoga nevažeći dokument koji nije odaslan iz institucije. Ovaj slučaj svakako ćemo istražiti te poduzeti sve kako bismo utvrdili kako i čijom odgovornošću se dogodio propust. HZZO je već poduzeo sve radnje kako se ovakav incident više ne bi ponovio”, stoji u službenom odgovoru HZZO-a.