Hrvatska je prošle godine iz Koreje, prema službenim podacima Hrvatske gospodarske komore, uvezla “ljudske i životinjske krvi, pripremljene za terapiju” u vrijednosti od čak 8,17 milijuna dolara. Ta kategorija proizvoda na bazi ljudske i životinjske krvi čini čak 17,3 posto ukupnog uvoza iz Južne Koreje i nalazi se na prvome mjestu lanjske uvozne ljestvice, ispred korejskih automobila, željeznih proizvoda, televizijskih prijamnika i uređaja za klimatizaciju, piše Slobodna Dalmacija.
Radi se o golemom uvozu i golemoj cifri, međutim, ni nakon višednevne potrage za detaljnijim informacijama, nismo uspjeli doznati tko je i koje konkretno proizvode od ljudske i životinjske krvi uvezao iz Koreje.
Iz Ministarstva zdravlja demantiraju da su oni odobrili uvoz ljudske krvi i krvnih pripravaka za transfuzijsko liječenje, objašnjavajući kako bi takav uvoz, prema Zakonu o krvi i krvnim pripravcima, bio moguć jedino u slučaju elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih stanja, uz posebno odobrenje ministra. Međutim, takvo što se, ističe glasnogovornik Josip Jagić, nije dogodilo ni lani, niti ikada prije od osnivanja Službe za inspekciju krvi, tkiva i stanica, niti ta služba ima spoznaja o postojanju takvih pripravaka u zdravstvenom sustavu zemlje.
Uvoz životinjske krvi trebalo bi odobriti Ministarstvo poljoprivrede, međutim, ni oni, kako su nam kazali, to nisu učinili. Dapače, od 2010. godine, ističu u Ministarstvu, nije ni bilo zahtjeva za odobravanjem takvog uvoza. Životinjska krv, objašnjavaju, može se uvoziti za neke laboratorijske potrebe, no u takvim slučajevim uvozi se prosječno po pet litara krvi, pa i da se ona lani uvezla, to i dalje ne bi objasnilo svotu od 8,17 milijuna dolara.
Dakle, nije riječ ni o ljudskoj ni o životinjskoj krvi, a iz Ministarstva zdravlja dodatno su nam pojasnili kako uvozna kategorija o kojoj govorimo ima pet podskupina, koje, uz krv, uključuju serume i druge sastojke krvi, zatim cjepiva za ljudsku uporabu, cjepiva protiv slinavke i šapa, te druga cjepiva za veterinarsku medicinu. Međutim, iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) demantiraju i da se radi o bilo kakvim lijekovima i cjepivima na osnovi ljudske krvi i plazme.
Premda se na prvu može pomisliti da bi ovakav golemi uvoz mogao imati veze s gašenjem proizvodnje u zagrebačkom Imunološkom zavodu, iz HALMED-a to opovrgavaju, objašnjavajući kako su, zbog problema u Imunološkom, morali odobriti interventni uvoz ljudskog imunoglobulina protiv tetanusa, ali to nije bilo lani, nego u veljači ove godine i uvoz nije bio iz Koreje, nego iz zemalja EU-a. Također, budući da u Ministarstvu poljoprivrede uopće nisu znali, niti mogli pretpostaviti na što se uvoz odnosi, jasno je da se ne radi ni o veterinarskim cjepivima, a informaciju koja bi nam mogla pomoći nisu imali ni u Veterinarskom institutu.
DZS: Poslovna tajna
Na naš upit Državnom zavodu za statistiku da nam pruži podatke o tvrtkama ili gospodarskoj grani koje su uvozile ljudske i životinjske krvne ‘produkte’ iz Južne Koreje tijekom 2013. odgovoreno nam je kako se radi o poslovnoj tajni.
‘Prema kombiniranoj nomenklaturi, šifra 3002 1098 odnosi se na proizvod: krvne frakcije i modificirani imunološki proizvodi, dobiveni biotehnološkim postupcima ili na drugi način (osim antiseruma, hemoglobina, krvnih globulina i serumskih globulina). Vrijednost uvoza RH iz Južne Koreje u 2013. iznosi 46.256.549 kuna.
Ujedno napominjemo da traženi podaci uvoznicima/izvoznicima nisu dostupni jer je jedno od temeljnih načela službene statistike, a koje se primjenjuje u svim svjetskim statističkim sustavima, načelo statističke povjerljivosti, koje jamči da se podaci prikupljeni za statističke svrhe neće koristiti za identifikaciju individualne statističke jedinice’, odgovorili su nam iz DZS-a. (Frenki Laušić)