ZAGREB - Požara je ove godine u prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj 84 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a i 96 posto je manje izgorenih površina, istaknuo je u razgovoru za Hinu ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Jadran Perinić.
U usporedbi s prošlom, 2012. godinom, kada je u Hrvatskoj (do 31. srpnja) planulo 5567 požara, ove ih je godine u istom razdoblju buknulo 855, najviše u Šibensko-kninskoj županiji (njih 355), rekao je Perinić i napomenuo kako je riječ o smanjenju od 84 posto.
Kad je riječ o izlasku zračnih snaga na teren, i tu je u usporedbi s 2012. vidljivo znatno smanjenje, čak za četiri puta kad se uzme u obzir da su zračne snage (kanaderi, air-traktori, helikopteri) prošle godine gasile 177 požara, a ove godine 43, dodao je ravnatelj DUZS-a.
Podsjetio je da je iz državnog proračuna Republike Hrvatske za obje godine (2012. i 2013.) izdvojena ista svota, nešto više od 28 milijuna kuna.
Ravnatelj DUZS-a kao jedan od razloga za manji broj požara ove godine vidi ponajprije u vremenskim prilikama, koje se bitno razlikuju u odnosu prema prošloj godini. Povećanje broja vatrogasnih društava u proteklim godinama i njihovo dodatno opremanje i osposobljavanje vidi kao osnovu za smanjenje broja dislokacija iz kontinentalnog dijela na obalni dio Republike Hrvatske i u ljudstvu i u tehnici.
Dosta se ulaže u osposobljavanje lokalne zajednice, koja će moći s vremenom i sama odgovoriti na moguće ugroze.
Istaknuo je kako su manji problem kad je riječ o opremljenosti bila vatrogasna društva po otocima i tu se moralo pristupiti određenom rješenju, a budući da se mnogo novca trošilo na dosadašnje premještanje ljudstva s kontinenta na obalu, ove se godine primijenilo jeftinije rješenje.
Tako je odlučeno povećati broj sezonskih vatrogasaca uz obalu s prošlogodišnjih 1000 na 1110 ove godine, tako da učinkovitost operativnog sustava zaštite od požara nije smanjena, objasnio je Perinić.
Napomenuo je kako su i ove godine, kao i prošle, dobrovoljnim i profesionalnim vatrogasnim društvima uz obalu na raspolaganju oko 300 vojnika i časnika Hrvatske vojske, koji su za to prošli i potrebnu obuku.
Perinić je upozorio javnost da je oprez od požara uvijek potreban.
U Hrvatskoj djeluje 65 javnih vatrogasnih postrojba s 2400 vatrogasaca te 1838 dobrovoljnih vatrogasnih društava s više od 39 tisuća vatrogasaca volontera.
Opremu i njihovo financiranje osigurava lokalna zajednica, ali ih pomaže i država na temelju Vladina programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara čiji je nositelj DUZS.
Po podatcima MUP-ova voditelja inspekcije zaštite od požara Davora Kadojića Balaška, prošla je godina s 8000 otvorenih požara i zapaljenom površinom od 80.000 hektara bila jedna od najtežih u posljednjih 30 godina, odmah nakon 2000., koja je na prvome mjestu.
Za razliku od obale, gdje je požara najviše ljeti, požari u kontinentalnom dijelu najčešće se pojavljuju u sezoni spaljivanja korova.
Zato treba paziti da se korov spaljuju samo danju i za mirna vremena te da se zgarište pažljivo pregleda i ugasi žar. Treba paziti i da se ništa ne spaljuje uz strujne vodove, kuće, industrijske pogone ili prometnice na kojima oblaci dima mogu izazvati nesreću.
Za izazivanje požara kazne su od 15.000 do 150.000 kuna ili 60 dana zatvora, a za požar iz nehaja od 2000 do 15.000 kuna.