Ove godine BDP bi mogao rasti tek 1,3 posto, a nagodinu 1,8 posto. Neznatno bolje od Hrvatske stoji Rumunjska koja će ove godine imati rast od 1,5 posto. Međutim, već iduće godine MMF joj prognozira vrlo solidan rast od 4,4 posto.
Važan razlog tome, kako je nedavno na jednoj konferenciji objasnio Bogdan Drago, državni tajnik u rumunjskom Ministarstvu financija, je velika prilagodba u vrijeme krize iz koje izlazi mnogo jača. To uključuje i smanjenje proračunskog deficita sa 6,5 posto BDP-a na 4,4 posto ove godine. Hrvatska nije imala snage za velike poteze. Umjesto da smanji deficit, ona ga je povećala.
Privatnici bez izbora
S planiranih 8,6 milijardi kuna u 2010. ove je godine narastao na 14,8 milijardi kuna. Posljedica toga je i stalni rast zaduženosti države. Prema posljednjim podacima, javni dug u listopadu prošle godine dosegao je 139 milijardi kuna, a na kraju 2009. godine iznosio je 24 milijarde kuna manje. Dok je država u krizi pokazala nespremnost da se mijenja, privatni sektor nije imao mnogo izbora.
Lagani rast izvoza
Mnoge tvrtke nastavile su otpuštati zaposlene, pa je u posljednjih godina dana bez posla ostalo dodatnih 19.000 ljudi. Broj blokiranih tvrtki koje ne uspijevaju nastaviti poslovanje popeo se za gotovo 15 tisuća i dosegao je oko 80.000. Istodobno, nelikvidnost je uvećana više od trećinu i sada se kreće na razini od 37,5 milijardi kuna.
Ni ostali ekonomski pokazatelji ne ulijevaju nadu. Investicije, građevinarstvo i industrija nastavljaju padati, promet u trgovini stagnira, a samo izvoz nastavlja s laganim rastom, zahvaljujući nešto boljoj potražnji iz svijeta. Da bi poput drugih zemalja regije krenula u oporavak odlučnijim korakom, očito je da će trebati malo bolje kondicijske pripreme.