ROK ODAVNO ISTEKAO

Ni četiri godine od odluke Ustavnog suda nema novog Zakona o pobačaju

Ustavni sud još je u ožujku 2017. godine dao dvogodišnji rok u kojem je trebao biti donesen novi zakon o prekidu trudnoće
Ministarstvo zdravstva Vilija Beroša (desno) tvrdi da radi na pripremi prijedloga Zakona
 Damir Krajac/Cropix

Prošle su tri godine od završetka rada Povjerenstva za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće, ali zakon koji je trebao zamijeniti onaj iz 1978. još nije u proceduri.

Ovih dana rezolucija Predraga Matića na temu žensko zdravlje, u kojoj se spominje i pravo žena na pobačaj, aktualizirala je činjenicu da je prema odluci Ustavnog suda iz 2017. rok za donošenje novog zakona istekao još u ožujku 2019., ali je još na snazi zakon star više od 40 godina. Kako trenutačno stoje stvari, to se u neko skorije vrijeme neće promijeniti.

Standardni odgovor

Na naš upit Ministarstvu zdravstva što se zbiva odnosno kad bi taj zakon mogao u saborsku proceduru, dobili smo odgovor u kojem se kaže da su "u tijeku aktivnosti u vezi s pripremom Zakona o uređivanju zdravstvenih mjera za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, ali da zbog zahtjevnosti same tematike, u ovom trenutku nije moguće reći točno kad će zakonski prijedlog biti upućen u propisanu proceduru"! Drugim riječima, standardni odgovor koji se ponavlja godinama kad se aktualizira pitanje mogućeg novog propisa kojim bi se reguliralo pravo na pobačaj.

Istina, mnogi kažu da je zapravo bolje da se i ne dira stari zakon s obzirom na to da je konsenzus oko te teme u Hrvatskoj teško postići. Naime, Ustavni je sud u ožujku 2017. obvezao Hrvatski sabor da u roku dvije godine donese novi zakon o pobačaju, s tim da njime nije moguće zabraniti prekid trudnoće. Krenulo je s osnivanjem Povjerenstva ne za izradu zakona, nego za njegovu pripremu, odnosno trebalo je prikupiti iskustva drugih europskih zemalja koja se odnose na prekid trudnoće. U Povjerenstvu je bilo desetak članova uglednih ginekologa, epidemiologa, pravnika, neurologa, psihijatara, a vodio ga je prof. dr. Ante Ćorušić. Prikupljena su rješenja iz 33 europske zemlje. Među ostalim se pokazalo da je u većem dijelu europskih država pobačaj u potpunost liberaliziran. Najliberalnija je Švedska, gdje je prekid trudnoće dopušten do 22. tjedna trudnoće, gdje maloljetnice za pobačaj ne moraju dobiti dozvolu roditelja, a pobačaj se iz ekonomskih ili obiteljskih razloga bez većih problema može obaviti i u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Norveškoj, Švicarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj i Italiji. U Njemačkoj, pak, za prekid trudnoće potrebna je potvrda da je žena bila u savjetovalištu.

Prijedlog rješenja hrvatskog povjerenstva zapravo nije previše odudarao od već postojećeg zakona. Stručnjaci su se suglasili da mogućnost prekida trudnoće ostaje, odnosno da zabrane ne bi imale smisla s obzirom na to da u susjednim zemljama takva mogućnost postoji, a suzbila bi se opasnost od mogućeg porasta ilegalnih pobačaja. Ono oko čega je postojala dvojba bio je krajnji rok do kojeg se pobačaj može učiniti, odnosno treba li to biti do 10. Ili 12. tjedna.

Slobodno odlučivanje

Predloženo je i da zakon omogući savjetovanje žena prije pobačaja, što kao obveza postoji u dijelu europskih zemlja ili da se to prepusti ženama kao opcija. Ostala bi obveza da pobačaje mogu obavljati samo za to licencirane ustanove, kao i mogućnost priziva savjesti za liječnike koji ne žele raditi prekide trudnoće, s tim da ovlaštena klinika mora osigurati taj zahvat. Te bi ustanove bile pod posebnim režimom kontrole. Povjerenstvo je predložilo i da žene i dalje same plaćaju pobačaj uz opasku da nije riječ o liječenju.

- Naše smo prijedloge utemeljene na iskustvima drugih zemlja predali 2019. tadašnjem ministru Milanu Kujundžiću i time je prestao naš rad - kaže prof. dr. Ante Ćorušić.

No, to ipak nije bilo dovoljno da tijekom protekle dvije godine zakonski prijedlog stigne u Sabor. Naime, kako se približavao rok koji je postavio Ustavni sud, bilo je sve izglednije da zakon neće biti gotov pa je tadašnji ministar Kujundžić najavio da će od suda tražiti produljenje roka. Međutim, potvrde da je to i učinjeno zapravo nema, a i iz odgovora MIZ-a proizlazi da su "u tijeku aktivnosti u vezi s pripremom Zakona o uređivanju zdravstvenih mjera za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece", što bi trebalo značiti da ono što je predložilo povjerenstvo zapravo leži u nekoj od ladica uz očito nastojanje da tamo i ostane nakon što se ne stiša trenutna galama na temu pobačaj.

Rokovi

1. Zadnji Zakon o prekidu trudnoće donesen je 1978. godine

2. Ustavni sud odlučio je u ožujku 2017. da u roku od dvije godine treba donijeti novi zakon o prekidu trudnoće

3. Krajem 2018. osnovano je Povjerenstvo za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država Europske unije koji se odnose na pravo prekida trudnoće

4. Početkom 2019. godine Povjerenstvo je završilo rad i predložilo rješenja

5. Ministar Kujundžić u siječnju 2019. najavio je produljenje roka za donošenje zakona

6. Četiri godine od odluke Ustavnog suda zakona i dalje nema

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2022 18:04