Nakon priznanja Vladimira Šeksa, HDZ-ova veterana i jednog od suautora Božićnog ustava, kako njegov posao otprije 30 godina nije završen, jer bi "želio da funkcija predsjednika u Hrvatskoj bude protokolarna, prema uzoru na Njemačku, gdje predsjednik međunarodno zastupa zemlju i službeno je predstavlja, potpisuje zakone, predlaže izbor kancelara te, na prijedlog kancelara, imenuje i razrješuje ministre, a iznimno može davati pomilovanja", predstavnici parlamentarnih stranaka redom tvrde kako je to loša ideja.
Šeks smatra da bi predsjednika trebali birati zastupnici Hrvatskog sabora i predstavnici lokalnih vlasti. "Prijedlog za promjene Ustava kojima bi se smanjile ovlasti predsjednika države je moj, nije od Vladimira Šeksa", poručio je jučer predsjednik Zoran Milanović. Međutim, da bi ta inicijativa prošla, mora se mijenjati Ustav, za što je nužna dvotrećinska podrška u parlamentu, čime većina pod vodstvom Andreja Plenkovića, ne raspolaže niti približno. A sudeći prema reakcijama - tu podršku Šeksov prijedlog ne bi dobio ni u HDZ-u.
Čeka se službeni stav
- Vladimir Šeks je ostao vjeran sebi - licemjer, on je mračan čovjek koji je nanio ogromnu štetu hrvatskom pravosuđu- rekao je Milanović.
Premijer Andrej Plenković kratko je komentirao "imamo pametnijeg posla od mijenjanja Ustava" te dodao kako je jednom bio jedan kandidat koji je išao na izbore s programom izmjena Ustava pa je izgubio". Šeksova ideja nije se primila ni u redovima HDZ-ovaca, koji su nam se ispričavali da ne mogu komentirati jer Šeksa nisu čitali. Bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao nam je "ne bih htio komentirati, ma šta da je Šeks rekao", a potpredsjednik Sabora Željko Reiner ispričao se jer punom parom u bolnici.
Šef SDP-a Peđa Grbin je čitao, ali ne bi komentirao jer Šeks "niti je dužnosnik niti zastupnik". Njegov stranački kolega i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Arsen Bauk, parafrazirajući bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je rekao da se o promjeni izbora predsjednika može razgovarati, ali tek na kraju mandata Kolinde Grabar-Kitarović danas poručuje: "O tome bi se moglo eventualno razmisliti nakon drugog mandata Milanovića. Dotad čekamo službeni stav HDZ-a. Promjene trebaju ići prema principu najmanjeg zajedničkog nazivnika, i biti neuvjetovane", kaže Bauk.
Mandat do kraja
S premijerom bi se složio i politički tajnik Domovinskog pokreta Mario Radić, koji smatra da je tema o "promjeni Ustava sada deplasirana, tim više što Milanoviću nije prošla niti godina rada, i sigurno će dovršiti svoj mandat do kraja".
Dalija Orešković iz Centra tvrdi da postojeće predsjedničke ovlasti treba bolje precizirati jer, to što, recimo, sudjeluje u izboru veleposlanika, ne znači da sukreira vanjsku politiku. "Glavni problem je taj što se Hrvatska sve više pretvara u diktaturu jedne osobe, a to je onaj koji vlada nad saborskom većinom. Pitanje kako ćemo birati predsjednika imalo je smisla prije 2015., ali danas ne", kritična je Dalija Orešković. Niti u Mostu ne bi podržali promjenu načina izbora, rekao je Nikola Grmoja. "Predsjednika trebaju birati građani, jer jedino tako on ima legitimitet kao svojevrsni korektiv izvršnoj vlasti", kaže Grmoja.