REAKCIJE PODUZETNIKA

"Nije vrijeme za povećanje minimalne plaće, nego povećajte neoporezivi iznos"

‘Da bi poduzetnik podigao osnovicu plaće, mora imati rast, a prihodi i prometi u našoj djelatnosti su drastično pali‘
Damir Zorić
 Marko Todorov/Cropix

Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da razdoblje krize prouzročene pandemijom covida-19 nije pravi trenutak za povećanje plaća jer će takvo povećanje najviše pogoditi industrije poput tekstilne, koje su ionako u vrijeme ove krize suočene s mnogim drugim problemima.

Iz HUP-a naglašavaju da je tekstilnu industriju i mnoge druge industrije obilježio konstantan rast troškova, a posebno u dijelu energije i prijevoza radnika. Tijekom lockdowna i kasnije događao se prekid poslovnih odnosa u dijelu dopreme robe, plasmana na tržište u trgovačkim prostorima, a time i narudžbi, što se posebno odnosi na Italiju i Njemačku, tako da su već izostale dopreme i narudžbe i upitna je daljnja suradnja s poslovnim partnerima u inozemstvu.

- Zakonom nametnuta obveza podizanja minimalne plaće u niskoakumulativnim djelatnostima s visokim udjelom radne snage u prihodima dovest će u pitanje opstojnost brojnih tvrtki i radnih mjesta u njima - izjavio je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

Opterećenje poslovanja

Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, kaže da su ovo kozmetičke promjene.

- Mi smo predlagali da bude 5000 kuna te da porez na dohodak koji se sada smanjuje bude u fleet rate 10 posto barem u sljedeće dvije godine. Tako će doći do povećanja plaća i povećanja potrošnje - ističe Bujas.

Stjepan Pezo, nekadašnji direktor Galeba, a sada vlasnik tvrtke Violet Lakes koja pruža usluge savjetovanja tvrtkama iz kožarske, drvne i tekstilne industrije, kaže da je podizanje minimalne plaće radnicima u tvrtkama koje imaju visok udjel troškova rada u pravilu veliko opterećenje poslovanja.

- Pogotovo kod tvrtki koje se bave lohn poslovima jer je kod njih udjel troškova rada u troškovima poslovanja i do 80 posto. Povećanje troška rada, a to se odnosi i na minimalnu plaću, automatski je i povećanje troška poslovanja. Do sada smo imali kompenzacijske mjere kroz oslobađanje doprinosa na plaće radnika koji primaju minimalne plaće. Problem je to što od početka iduće godine nema tih kompenzacijskih mjera. Ostaju mjere pomoći gospodarstvu za očuvanje radnih mjesta, ali to će trajati samo do kraja ove godine.

Postojeće kompenzacijske mjere treba napraviti dugoročnijima i treba ih preoblikovati na način da nešto znače većim tvrtkama poput Kotke, Varteksa, Borova... Trebaju trajati barem četiri-pet godina. Znači, to sada postaje stvar pregovora i argumentiranja i pronalaženje modela kako to programski napraviti, a da je u skladu s pravilima Europske komisije. Kompenzacijska sredstva moraju doći iz europskih fondova - pojašnjava Pezo.

Kupovna moć

Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačve iz Vinkovaca, kaže da u ovakvim uvjetima kada se otežano posluje nema prostora za povećanje plaća.

- Za tvrtke koje posluju u radno intenzivnim djelatnostima koje imaju definirane plaće radnika koje su vezane uz minimalnu plaću, ovo nije dobro. Ovakva odluka uopće ne mora značiti da će radnici dobiti veću plaću jer će se smanjiti neki neoporezivi dijelovi. Bolje bi bilo da se išlo na povećanje neoporezivog iznosa plaće. Svi mi želimo platiti više radnika da ga zadržimo, ali za to mora postojati prostor - ističe Faletar.

Berislav Mlinarević, vlasnik hotela Waldinger u Osijeku te nekoliko ugostiteljskih objekata, kaže da su ove godine ugostitelji ionako u teškoj situaciji, a ovakva odluka dodatno im otežava poslovanje.

- Da bi poduzetnik podigao osnovicu plaće, mora imati rast, a prihodi i prometi u našoj djelatnosti ne rastu nego su drastično pali - smatra Mlinarević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2020 06:12