Škabrnja ne pamti veći broj ljudi koji se iz svih krajeva Hrvatske okupio na obilježavanju 32. obljetnice stradanja civila i branitelja kobnog 18. studenoga 1991., kad je mučki ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja, a nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Obilježavanje obljetnice na kojoj su se mogle vidjeti zastave, ratna obilježja, amblemi nekadašnjih ratnih postrojbi, a u kojoj je sudjelovalo oko deset tisuća ljudi, proteklo je mirno i bez izgreda.
Počelo je okupljanjem sudionika komemoracije na Ambaru, zapadnom ulazu u mjesto, nakon čega je kolona sjećanja krenula do spomen-obilježja masovne grobnice gdje je zajednički vijenac uime svih izaslanstava položilo izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
Bilo je veličanstveno. Svatko tko dođe u Škabrnju osjeća se dirnut, ali i ponizan pred žrtvom ovih ljudi, rekao je predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, koji je u Škabrnji bio uime predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
Na komemoraciji su sudjelovali i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te izaslanstvo Hrvatskoga generalskog zbora (HGZ) predvođeno general-bojnikom i predsjednikom HGZ-a Marinkom Krešićem.
- Osam godina sam ministar i svake godine sam ovdje jer sam i obiteljski vezan uz Škabrnju. Ovo se ne smije zaboraviti i još je bitnije prenositi na mlađe generacije da se ovo ne ponovi više nikada - izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da su ovi dani iz tuge i boli prerasli u dane ponosa i sjećanja.
- Ovi su dani za mene itekako emotivni, ali ispunjeni ponosom što smo sve kroz ovih 30 godina postigli zahvaljujući žrtvama koje su pale za slobodu Hrvatske. Trebamo biti okrenuti budućnosti i slavimo ovakve dane s ponosom i sjećanjem svi skupa i zajedno, bez podjela - izjavio je.
Ministar Malenica rekao je kako mu je žao što nije bilo adekvatnih kazni na Haaškom sudu za zločine počinjene u Škabrnji, no da ovakvi događaji nisu vrijeme za politizaciju i razdvajanje hrvatskog naroda.
- Mislim da svi zajedno trebamo obilježavati ove dane i prisjećati se tih tragičnih trenutaka. Apeliram na sve sudionike na političkoj sceni da se u ove dane suzdržimo od politiziranja - istaknuo je.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić naglasio je kako treba razmišljati o mladima, te biti okrenut budućnosti.
- U svim segmentima javnih investicija Vukovar prednjači i realizirano je puno projekata. To se vidi po pokazateljima zaposlenosti, demografskom trendu da se stvari mijenjaju. Još će puno vremena proći da se ispere gorki okus koji je ostao nakon Domovinskog rata, no moramo nastaviti živjeti dalje i stvarati bolju perspektivu za mlade, da ta područja budu područja rasta i razvoja, stvaranja novih obitelji. Jednako i u Škabrnji. Sjećati se svih žrtava, ali razmišljati o budućnosti i razvoju - rekao je Erlić.
Misu za sve stradale u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
- Molimo za sve one koji su umrli od posljedica ratnih stradanja i razaranja u Domovinskom ratu. Naše molitve upućujemo i za sve nestale i ranjene u Domovinskom ratu, kao i za sve njihove obitelji. Okupljeni u Isusovo ime odzvanjaju nam u srcu njegove riječi: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga oca koji je na nebesima - poručio je zadarski nadbiskup.
Nakon postupaka na Županijskom sudu u Zadru dosad su samo dvije osobe odslužile zatvorsku kaznu za Škabrnju, 58-godišnji Jovan Badžoka, poljoprivrednik iz Biljana poznat kao ‘Dragan‘, i 69-godišnja Zorana Banić, tada medicinska sestra u ambulanti u Zemuniku Donjem. Oboje su odavno na slobodi, a sudilo im se na Županijskom sudu u Zadru zbog ratnog zločina u Škabrnji zajedno sa još 16 osoba. Banić je bila osmooptužena, a Badžoka petnaestooptuženi.
Tadašnji predsjednik Sudskog vijeća Milan Petričić i predsjednik suda Benko Velčić, uz suce porotnike Berislava Maričića, Mladena Rendića i Josipa Rafe-Božića, 11. studenoga 1995. donijeli su presudu kojom su osudili Gorana Opačića (57), Boška Dražića (58), Zorana Jankovića (57), Đuru Kosovića (71), Mirka Draču (76), Nadu Pupovac (68.), Zoranu Banić (69), Vojina Lakića (78), Petra Radmanovića (78), Milenka Bjelanovića (67), Isu Bjelanovića (70), Špiru Bjelanovića (95), Renata Petrova (53), Desimira Ivanežu (57), Miroslava Mlinara (54) i Marinka Pozdera (61) na kazne zatvora u trajanju po 20 godina. Edita Rađen osuđena je na zatvor od 15 godina, a Badžoka na 10. Vrhovni sud RH 1998. je odbio žalbe optuženika i potvrdio presudu suda u Zadru, te svojom presudom iz 2001. ponovno odbio žalbe optuženika i potvrdio presudu drugog stupnja. Svim optuženicima, osim Badžoke, suđeno je u odsutnosti. Banić je uhićena u Švicarskoj na temelju međunarodne tjeralice 2001. godine i u Zadru je osuđena na 13 godina, u ponovljenom suđenju na deset, a Vrhovni sud joj je smanjio kaznu na šest godina.
