IZDVOJENO MIŠLJENJE

Nisu svi američki problemi počeli s Donaldom Trumpom

Bidenova će administracija proglasiti veliku pobjedu nad pandemijom, vrlo je nejasno što joj sve mogu donijeti ekonomski izazovi
Joe Biden
 Mandel Ngan/AFP
Objavljeno: 23. siječanj 2021. 19:55

Nakon što je u Bijelu kuću napokon stigao novi predsjednik, svijet kao da je odahnuo. Prvi dekreti koje je potpisao Joe Biden odmah su protumačeni kao normalizacija javnih politika Sjedinjenih Država. Potpuno je nesporno da je bivši američki predsjednik Donald Trump napravio golemu štetu slobodnoj trgovini kao generatoru globalnog rasta te je opasnim desnim populizmom toliko polarizirao javnost da je zemlju s dugom demokratskom tradicijom i snažnim institucijama doveo u stanje političke histerije.

Mnogi tvrde da je nakon Trumpa američka nacija podvojena i na rubu građanskog rata. Zvuči kao strašan problem i ključni politički izazov. Međutim, to je samo jedan dio strukturnih lomova u američkom društvu koje će administracija Joea Bidena lijepiti raznim priručnim političkim, socijalnim i ekonomskim ljepilima, baš kao što domaćice ponekad pokušavaju spojiti komade razbijenog obiteljskog porculana. Koliko je god detrumpizacija nezahvalan posao, to nije jedini teški izazov s kojim će se suočiti nova američka vlast. Nisu svi američki problemi počeli s Trumpom, niti ih je on prouzročio, iako je više tih velikih problema pogoršao. Pogotovo one dugoročne fiskalne.

Što je to, dakle, presudno što čeka Joea Bidena?

Prvo, svi očekuju od Joea Bidena da u prvoj godini mandata zaustavi pandemiju. To je realno očekivanje te nije previše hrabro reći kako će vrlo vjerojatno već u drugoj polovici godine Sjedinjene Države, kao i mnoge druge zemlje, živjeti bez Velikog straha. Podatkovni znanstvenik, Youyang Gu, koji se pokazao jednim od najboljih pandemijskih prognozera, najavio je da bi do sredine godine Sjedinjene Države mogle dosegnuti imunitet krda, pri čemu će polovica tog imuniteta doći od prirodne okuženosti, a druga polovica od cijepljenja.

Pritom Gu prognozira vrlo značajno usporavanje novih infekcija već od ožujka, kada bi se trebale prepoloviti, dok bi u travnju epidemija u Americi mogla kolabirati na jednu desetinu novih slučajeva. Više nije pitanje hoće li se pandemija zaustaviti u prvoj godini Bidenova mandata, nego koliko će se ubrzanjem programa cijepljenja smanjiti broj smrti. CDC, naime, prognozira 100.000 novih smrti do kraja veljače.

Drugo, bez obzira na to što će Bidenova administracija za nekoliko mjeseci proglasiti veliku pobjedu nad pandemijom, vrlo je nejasno što joj sve mogu donijeti ekonomski izazovi. I Sjedinjene Države su (i s Trumpom i s Bidenom) postale dio svijeta u kojem je postalo potpuno normalno prihvatiti bilo kakav fiskalni izazov sve kako bi se spasila radna mjesta, odnosno biznisi. Hrabra državna intervencija postalo je novo normalno. Iako se sve više političara na vlasti ponaša kao da ne postoji nikakav drugi izbor osim preuzimanja enormnih fiskalnih rizika, kako bi se osiguralo izdašne ekonomske stimulanse, pitanje rasta javnog duga nipošto nije bezazleno.

Monetarne okolnosti za Bidenovu administraciju pritom su vrlo neobične. Između ožujka i studenoga 2020. godine šira mjera ponude novca (tzv. M2) porasla je 24 posto. To je najveći rast ponude novca otkako je službenih statistika, odnosno u stotinu i pedeset godina. Koje su moguće posljedice? Stare ekonomske teorije govorile su kako bi rast novca iznad rasta realnih prihoda trebao proizvesti inflaciju. Međutim, i pored izrazito ekspanzivnih monetarnih politika velikih centralnih banaka (SAD, EU, Japan…), svijet se suočava s niskim inflacijskim stopama, pa i deflacijom dulje od desetljeća. Hoće li i sada, nakon pandemije, inflacija ostati niska ili nikakva?

Treba reći kako je lanjski rast M2 u Sjedinjenim Državama ipak bez presedana, te je za razliku od ranijih poteza FED-a ciljanih suzbijanju financijske krize, sada monetarna ekspanzija donijela puno više likvidnosti na tržište nego kad je završavala u rezervama bankarskog sektora. Sada je novac išao direktno na račune građana, firme su dobivale poticaje, a gradovi i države grantove, dok su valuacije na dioničkom tržištu eksplodirale. Drugim riječima, povratak inflacije sada se čini puno realnija opcija nego nakon financijske krize. A čak i umjerena inflacija bit će dramatičan problem za vlasnike obveznica koje sada nude vrlo niske prinose. Neizbježna posljedica mogao bi biti vrlo značajni rast obvezničkih stopa. Netko će morati platiti ručak. Teško je procijeniti koliko bi moglo biti teško, ako tržišta krenu tim putem.

Joe Biden želi otvoriti predsjednički mandat s 1,9 tisuća milijardi novih stimulansa. Bidenova administracija tu se, ponovimo, samo uklapa u novu mantru prema kojoj je glupo ako se ne zadužuješ dok su kamate ovako niske. Čak i značajni dio znanstvenika i institucija potiču tezu kako se treba zadužiti tisuće milijardi da bi se potaknulo ekonomiju. Podaci OECD-a govore pak kako su razvijene nacije tijekom pandemije prosječno potrošile golemih 33 posto BDP-a na stimulanse. Ne tako davne 2008. godine na poticaje je otišlo oko 10 posto, dakle, daleko manje. Sada će Biden na to brdo duga dodati novo jer zapravo nema izbora. Pretežita atmosfera takva je da se niti jedan predsjednik ne bi usudio "ne djelovati". To je, uostalom, i sam izjavio. Tako će Sjedinjene Države na stimulanse tijekom pandemije izdvojiti 5 tisuća milijardi dolara.

Taj novi golemi dug opasna je zamka. Javni dugovi Sjedinjenih Država i drugih razvijenih zemalja dosegnuli su 110 posto BDP-a te su 20-ak posto viši nego sedamdesetih.

To je silan novac koji će nekako morati vratiti. Problem je, naime, u tome što niz novijih studija ukazuju kako izdašni stimulansi ne poboljšavaju kompetitivnost. Novac vrlo često završava u tzv. zombi kompanijama te se favoriziraju stari monopoli ili oligopoli pod krinkom spašavanja radnih mjesta. Još 2017. OECD je upozorio da postoji veza između lakog novca i pada učinkovitosti. Isto tako, poznato je kako nacije s većom javnom potrošnjom u pravilu imaju sporiji rast BDP-a per capita. Sjedinjenim Državama svaki je rast javne potrošnje iznad 22 posto donio razdoblje slabijeg gospodarskog rasta.

Sve to otvara sljedeće pitanje: kako će zemlja koja prema dosadašnjim iskustvima može očekivati pad učinkovitosti, odnosno usporavanje rasta vratiti enormne dugove?

Biden se našao u situaciji da ne smije niti pomisliti na bilo što drugo nego na produbljivanje deficita te je sasvim moguće kako na samom početku mandata otvara prostor za rast nekog novog ljutog populizma u budućnosti. Možda baš u drugom dijelu mandata. To je puno ozbiljniji problem od onih Trumpovih repova koje će odrezati s nekoliko potpisa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. rujan 2021 15:34