Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za javnost nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Izvijestio je da je Vijeće prihvatilo tekst, a da će taj dokument danas biti upućen u javno savjetovanje. Plan je da se do kraja godine Nacionalni plan prihvati, a sukladno strategiji za uvođenje eura. Cilj je da Hrvatska 1. siječnja 2023. uvede euro kao valutu.
Na pitanje koji su mogući izazovi na tom putu, premijer je rekao da je cilj zadržati deficit niži od 3 posto.
- Sve ekonomije su u posebnim okolnostima zbog koronavirusa. Radit ćemo na ispunjavanju kriterija. Kroz sljedeće dvije godine moramo napraviti ključne iskorake - kazao je Plenković.
- Radit ćemo posebno na području sprječavanja pranja novca, jačanja poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru i jačanje pravosudnog sustava - kazao je.
Komentirao je i interpelacije oporbe.
- Što se tiče interpelacije jučer, vidim da je rezultat 76 i 51-52. To je najjednostavnije objašnjenje teme, to sam rekao prošli tjedan kad sam bio u Saboru, tema je promašena. Iza toga stoji bivši Mostov ministar zaštite okoliša, pravednik Dobrović. Sve što su nastojali argumentirati predlagači iz Domovinskog pokreta su stvari koje pravednik nije poduzeo dok je bio ministar. Vlada RH nije teklić, kurir. Vlada RH na ovakve loše uratke, to su uradci nekih loših učenika i đaka koji se svode na to da se predlagateljima interpelacije dostavi odgovarajući dokument. Dotični loši đaci su mogli dopisom i pravom na informacije od određenih tijela dobiti tu dokumentaciju. Prva taktika bila je istražno povjerenstvo pod temu Janaf. Ne mogu na tu temu pa izmišljaju reference na neku kvaziradnu skupinu koja bi trebala poboljšati rad obavještajnog sustava, rad institucija. Niti smo od jučer niti smo naivni i glupi, nećemo dopustiti da nas loši đaci dovode u neku vrstu političke ofenzive. Ucjenjivanje HDZ-a neće gledati još sto godina i nema potrebe da ja kao predsjednik Vlade dolazim na ovakve interpelacije. Klub HDZ-a je razotkrio sve demagoške napore Domovinskog pokreta - kazao je premijer.
Komentirao je i je li se čuo s predsjednikom oko Vijeća nacionalne sigurnosti.
- Mi smo suprotno lažnoj informaciji koju je glasnogovornik predsjednika pustio u subotu u medije, išli s informacijom da im mi nismo dostavili materijal. Istina je, predstojnik mog ureda Zvonimir Frka Petešić šalje dopis Orsatu Miljeniću pismo s nekoliko elemenata. Dostavlja mu informaciju o zaključku vlade prijedlog mjera koje nam je dostavila koordinacija za domovinsku sigurnost. To je prva činjenica. U tom dopisu kažemo da bi na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost se moglo raspraviti o redovitoj temi, smjernicama za rad sigurno-obavještajnog sustava - točka jedan su mjere radikalizacija, ekstremizam, druga je opće smjernice za rad, treća točka je bio tehnički prijedlog termina. To nije vrsta komunikacije koja zahtjeva osobnu prepisku između predsjednika Vlade i Republike. Takvu vrstu komunikacije obavljaju naši uredi. Moj predstojnik se na temelju tog dopisa dva puta čuo, oba puta je on zvao Miljenića da ga pita u vezi termina. Nismo u fazi da imamo jedan papir na kojem će biti dva potpisa, predsjednika Vlade i Republike koji će onda ići ostalim članovima vijeća s temama za sastanak, materijalima, i prethodno vrlo bitno mjesta održavanja sastanka. Zadnji je bio u vili Weiss. Imamo sugestiju da sastanak zbog epidemioloških okolnosti bude ovdje gdje je održan sastanaka Vijeća za euro. Nije do nas. Ako smo rekli može četvrtak popodne, petak ujutro, petak popodne, ta ponuda stoji. Ako dobijemo neki feedback da im paše četvrtak popodne, petak ujutro ili petak popodne možemo se dogovoriti. Ako odgovore u subotu nije realno da sastanci budu sutra i preksutra - kazao je premijer.
Osvrnuo se i na navode članova Znanstvenog savjeta o tome da se ne može govoriti da brojke u RH stagniraju.
- Od prije 14 dana kada sam kazao da mjere koje smo usvojili da će prouzročiti stagnaciju, to se dogodilo. Znamo i vidimo, nije to stvar percepcije, da je važno za javnost razumjeti. Svi oni koji su zaraženi covidom nisu negdje neregistrirani. Netko tk ose ne osjeća dobro, tko zahtjeva liječničku pomoć, oni su svi na liječničkoj skrbi hrvatskog zdravstvenog sustava. Brojevi koji su bitni u ovom slučaju su oni koji zahtijevaju hospitalizaciju, a u odnosu na one koji su hospitalizirani posebno pratimo one koji su na intenzivnoj njezi i respiratoru. Situacija je pod kontrolom. U KB Dubrava isto vode računa da takvi pacijenti dobiju skrb koju trebaju. Stavovi znanstvenika koji su u okviru Znanstvenog savjeta i svoje savjete daju besplatno te ih je pozvala Vlada, njihovi stavovi ne obvezuju Vladu, Stožer ili mene i ministra zdravstva. Njihova uloga je da bude savjetodavna da na temelju ekspertize i iskustva pomognu Vladi da se donesu mjere - kazao je premijer.
Komentirao je i cjepivo Pfizera.
- Pratite da je cijela politika zajednička i to od hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Ta tema je dominantno u nadležnosti država članica, pitanje zdravstva. S obzirom da imamo problem, pandemiju, moramo razmjenjivati podatke i poduzimati zajedničke mjere. Kao EU smo dogovorili da se ide u razgovor s različitim farmaceutskim kompanijama koje provode istraživanja i da dobijemo cjepivo koje ćemo moći koristiti, bez nuspojava. Igramo na više ploča, cjepivo koje prvo bude proglašeno pouzdanim, EU će ići za tim da se cjepivo dobije, a i Hrvatska će dobiti cjepivo. Capak je danas govorio o tome i o izradi plana prioritetnog cijepljenja, kako rade sve države. Kad ga dobijemo moramo znati kada i tko te na koji način dobiva cjepivo. Neće svi u Hrvatskoj isti dan biti cijepljeni, važno je da idemo na najranjivije skupine - kazao je premijer.