Jedinica intenzivnog liječenja Klinike za kardijalnu kirurgiju (JIL KKK), najveće hrvatske bolnice KBC-a Zagreb, privremeno je smanjila broj kreveta.
Razlog tome je nedostatak medicinskih sestara. Kako nam je potvrđeno iz bolnice, zbog odlaska medicinskih sestara povremeno dolazi do poteškoća u svakodnevnom radu koji se, kako navode, rješavaju u hodu.
Ravnatelj Ante Ćorušić kaže da je na odjelu došlo do naglog nedostatka medicinskih sestara, i to zbog bolovanja.
- Sukladno standardima, privremeno smo smanjili broj postelja u JIL KKK. To se mora učiniti da bi se spriječio prijenos infekcija, ali i preveliko psihofizičko opterećenje djelatnika koje može rezultirati fatalnim pogreškama - kaže Ćorušić i napominje da trenutačnu situaciju rješava hitnim primitkom 10 medicinskih sestara, a nakon toga slijedi natječaj za prijam još sedam novih medicinskih sestara kako bi se ubuduće prevenirala slična situacija.
Nepravilnosti
I dječja psihijatrijska bolnica u Kukuljevićevoj ima problema s medicinskim sestrama. Naime, stručnjaci Vijeća Europe u ožujku su u toj bolnici pronašli nepravilnosti, a među njima je bio i nedostatak kadrova, konkretno medicinskih sestara. Ravnateljica Vlatka Boričević Maršanić, nakon što su podaci pušteni u javnost, za Jutarnji je rekla kako sestara nedostaje, ali da se unatoč raspisanim natječajima nitko ne javlja.
Da sestara kronično nedostaje vidi se i na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gdje su medicinske sestre i tehničari na samom vrhu najtraženijih zanimanja. Samo u ovom trenutku na stranicama HZZ-a otvoreni su natječaji kojima se traži 254 medicinskih sestara. Deficit sestara je u svim zdravstvenim ustanovama, od bolnica, domova zdravlja, domova za umirovljenike... No, ovo nije konačna brojka sestara koje nedostaju, jer mnoge ustanove natječaje objavljuju na svojim web stranicama.
Apel struke
Podaci su katastrofalni i ukazuju na kompletan deficit struke koja drži čak 45 posto ukupnog zdravstva. U Hrvatskoj je oko 30.500 medicinskih sestara, a nedostaje ih od osam do 12 tisuća.
- Ta brojka od osam do 12 tisuća varira, ovisno o tome kako se računaju podaci, no činjenica jest da je deficit golem i da je to jedno ozbiljno pitanje koje se treba hitno rješavati, i to zbog dobrobiti sestara, ali i pacijenata - kaže Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara. Prašnjak smatra da je više razloga zašto smo se našli u ovakvoj situaciji.
- Sve se pogoršalo i činjenicom da sestre sve više odlaze raditi izvan Hrvatske. Od ulaska u EU otišlo je tisuću sestara. To su uglavnom mlade osobe koje su tek završile školovanje - napominje Anica Prašnjak. Drugi problem je, navodi, činjenica da ima jako puno sestara koje su u godinama za odlazak u mirovinu, a njihova mjesta nema tko popuniti.
Striktni veto
Problem se produbio i kada se striktno držalo zabrane zapošljavanja u sustavu zdravstva. Sve je to rezultiralo, kaže Prašnjak, time da je danas medicinska sestra prezaposlena, potplaćena, ima veći broj pacijenata nego što bi trebala, ima brojne prekovremene sate, što stvara frustraciju i ne čudi što mladi žele otići na neko bolje mjesto.
- Medicinske škole postoje i sestre se obrazuju diljem Hrvatske, no očito nije napravljena analiza kojom bi se konkretno vidjele potrebe za ovim medicinskim kadrom. To je posao koji bi zajednički trebalo odraditi Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja, i to što prije, da zaista ne postane nerješivo - kaže Prašnjak i dodaje da su više puta slali dopise resornom ministarstvu, ali odgovor nikad nisu dobili.
- Gdje ti dopisi završavaju i zašto nema odgovora, to ne znamo - kaže Prašnjak. Zaključuje kako bi se dio problema sigurno riješio i temeljnim kolektivnim ugovorom koji je trenutačno aktualan te sljedećeg tjedna trebaju odlučiti hoće li pristati na povećanje plaće od tri posto.
- Zemlje koje žele zadržati svoje radnike trude se da ih pošteno plate za uloženi trud i rad, nažalost, mi još uvijek nismo takva zemlja - kaže Prašnjak.