VELJKO OSTOJIĆ

‘Njemačka? Zabrinutost je možda prejaka riječ, ali pozorno moramo pratiti što se događa...‘

‘Pozivam sve pružatelje usluga da dobro razmisle o politici formiranja cijena imajući u vidu da žive od turizma te da će turizma biti i narednih godina‘

Veljko Ostojić

 Cropix/

Nakon što su se tjednima provlačile teze o tome kako je Jadran prazan, a gostiju ni za lijek, ovih je dana objavljena statistika HTZ-a koja je pokazala da je domaći turizam dostignuo rezultate iz 2019., i da nam se smiješi još jedna dobra sezona - ne bude li većih iznenađenja. Kakva su očekivanja i mogu li nam naškoditi visoke cijene za Jutarnji list komentirao je direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Izašli su rezultati za prvih šest mjeseci i lipanj, kako ste njima zadovoljni?

- Izuzetno sam zadovoljan i s noćenjima i dolascima. Mi smo nacija koja cijeni samo kontinuirani, svakogodišnji dvoznamenkasti rast što je nemoguće i, usuditi ću se reći opasno. Imajući u vidu raspored vjerskih blagdana koji za prvih šest mjeseci svake godine bitno utječu na "prolazna vremena", čitaj rezultate mjeseci ili tjedana, možemo reći da se, na razini zemlje, sve odvilo prema očekivanjima.

Zabrinjava li vas što podaci za lipanj govore o samo jedan posto povećanju broja noćenja? Je li to najava da u glavnoj sezoni nece biti tako velikog rasta te ukoliko jest, je li to nužno loše?

- Dogodilo se povećanje iako je praznik Duhova ove godine bio u svibnju. Moje je mišljenje da godišnji pokazatelji noćenja i dolazaka, ukoliko se kreću plus minus 2 do 3 posto u odnosu na prethodno razdoblje trebaju biti razlog za zadovoljstvo.

Booking u glavnoj sezoni navodno stoji, i to ponajviše zbog dosta visokih cijena. Jesu li se poskupljenja već počela negativno odražavati na rezultate i sezonu?

- Booking za glavnu sezonu je usporen od prije 2-3 tjedna, međutim on se pokreće. U zadnje vrijeme svjedočimo sve kasnijim rezervacijama i vjerujem da će do njih doći i ove godine. Hrvatska raspolaže kapacitetima velike lepeze kvalitete i cijena i potencijalni gost može naći ono što mu odgovara. Možda ove godine treba malo više napora i vremena, ali mislim da će i špica, barem što se takozvanog organiziranog turizma tiče, a pod time mislim na hotele i kampove, proći s pozitivnim predznakom.

Opravdanje za dizanje cijena je uvijek isto - ukoliko gosti to žele platiti, onda je to opravdano. No, je li taj rast cijena pratio i rast kvalitete?

- U pravilu je što se organiziranog smještaja tiče. U medijima se često ističu slučajevi ekstremi koje treba osuditi jer nanose štetu ukupnom hrvatskom turizmu, ali velika većina pružatelja usluga pošteno i profesionalno odrađuje svoj posao i dokazuje iz godine u godinu da je turistički sektor nositelj ukupnog gospodarstva Hrvatske i jedan od njegovih najstabilnijih sektora.

image

Veljko Ostojić

Vladimir Dugandzic/Cropix

Bojite li se da bi ovogodišnji rast cijena mogao ostaviti negativne posljedice na sljedeću sezonu?

- Cijene za sljedeću sezonu će se tek definirati. Ne bojim se što se smještaja tiče. Kao što sam rekao, negativne i ekstremne pojave, pa i poneka prevara ili pokušaj prevara, velika su opasnost za naredne godine te pozivam sve pružatelje usluga da dobro razmisle o politici formiranja cijena imajući u vidu da žive od turizma te da će turizma biti i narednih godina.

Podaci pokazuju kako Nijemci u mnogim destinacijama ostvaruju slabije rezultate. Zabrinjava li vas to?

- Njemačka je naše najznačajnije tržište na kojemu je hrvatski turizam izuzetno izložen. Svaki mali potres u njemačkom gospodarstvu mi itekako osjećamo. Možda je zabrinutost preteška riječ, ali u svakom slučaju moramo s velikom pažnjom pratiti što se događa u gospodarstvu Njemačke i pravovremeno reagirati na kretanje potražnje s tog tržišta. Hrvatski turizam jako puno ulaže u Njemačku kao tržište, tamo imamo puno poslovnih partnera i prijatelja i vjerujem da ćemo znati na temelju tih odnosa pravovremeno reagirati na eventualni pad potražnje.

Očekujete li pad cijena, kao što se najavljuje?

- Ne očekujem, barem što se organiziranog turizma tiče. Kod privatnog smještaja to se može dogodite jer smo na tržište stavili u posljednjih 10 godina oko 1 mil novih kreveta. Od 2017. to je 300.00 novih kreveta, a samo od lani to je 55.000 novih kreveta što je ekvivalent od oko 110 hotela sa 250 soba. Naravno da je to veliki izazov za punjenje. Dio tih kreveta građen je s kreditima odnosno pozajmicama i tu postoji određeni pritisak. Značajno snižavanje cijena negativno se može preliti i na ostale vrste smještajnih kapaciteta.

Kako rješiti problem loše strukture smještaja?

- To je najveći izazov domaćeg turizma. Sve ono što se događalo zadnjih deset godina možda je imalo smisla u periodu kad su nam trebali kapaciteti, ali sada je došlo vrijeme kad moramo diferencirati pravi smještaj kod domaćina od rentijerstva. Ulaganje u nekretnine u krizi se pokazalo najisplativijim i tada su ljudi vadili novac iz čarape, a dio krivice svakako leži i na jedinicama lokalne samouprave koje su kroz prostorne planove omogućile nekontrolirano širenje apartmana. Postoje naznake da bi se to moglo rješiti na razini EU, kroz porezna opterećenja koja bi mogla postati temelj za smanjivanje intenziteta gradnje, a računamo da će se i sa Zakonom o turizmu potencirati odgovornost lokalne samouprave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. veljača 2024 11:09