ZAGREB - Unatoč odluci zagrebačkog Županijskog suda koji je danas nepravomoćno odobrio izručenje bivšeg čelnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj, njegov odvjetnik Anto Nobilo smatra da je u tom slučaju nastupila apsolutna zastara koja bi morala biti zapreka za izručenje.
"Naravno da nismo zadovoljni ovakvom odlukom i da ćemo uložiti žalbu. Smatramo da je zakon na našoj strani, da je nastupila zastara, da je ona apsolutna zapreka za izručenje, i pričekat ćemo sutra odluku u pisanom obliku i odmah uložiti žalbu", izjavio je Nobilo novinarima izlazeći iz zgrade suda na zagrebačkom Zrinjevcu.
REAKCIJE IZ POLITIČKIH KRUGOVA Tomašić: 'Kad je Gotovina bio u bijegu govorili su da se mora predati kako Hrvatska ne bi bila talac jednog čovjeka'
Najavio je da će, ako Vrhovni sud potvrdi Perkovićevo izručenje, sigurno ići na Ustavni sud. "Napravili smo detaljno istraživanje sudske prakse u Europi i ona je nesporna. Apsolutno i svugdje je zastara po domaćem pravu zapreka za izručenje", ustvrdio je Nobilo.
Pošto imamo presudu Europskog suda u Luxembourgu, presude Njemačke, Francuske, Austrije i Slovenije, mislim da ćemo moći napraviti kvalitetnu žalbu o kojoj će odlučivati Vrhovni sud. U slučaju nezadovoljstva to će biti podloga za Ustavni sud, ustvrdio je Nobilo.
Upitan koji su bili argumenti Županijskog suda da odobri Perkovićevo izručenje, Nobilo je kazao da su zauzeli stajalište kako nije nastupila zastara, ali i da su se vodili praksom Vrhovnog suda koji je nedavno odobrio izručenje po slovenskom uhidbenom nalogu, iako je i taj slučaj zastario prema hrvatskom zakonodavstvu.
SUD ODLUČIO 'Perkovića treba izručiti Njemačkoj!' NOBILO 'Žalit ćemo se'
"Prvi argument je bio da je Vrhovni sud donio drugačiju presudu i kako nije uobičajeno da niži sud donosi kontra odluku, a drugi je da nije nastupila zastara", rekao je Nobilo.
Ipak, nije precizno odgovorio može li naknadna žalba Ustavnom sudu odgoditi Perkovićevo izručenje u slučaju da ga potvrdi i Vrhovni sud.
"Mi ćemo tražiti privremenu mjeru od Ustavnog suda, postoji i ta mogućnost, a ako Ustavni sud to prihvati onda se može suspendirati izvršenje dok se ne donese odluka", rekao je Nobilo.
Pojasnio je kako Ustavni sud nema rok za donošenje odluke, ali "sve mora biti brzo i u okviru 60 dana od uhićenja".
Zamjenica glasnogovornika Županijskog suda Ivana Čalić kazala je da će detaljni argumenti kojima se Županijski sud vodio odobravajući Perkovićevo izručenje biti izneseni u pisanom obrazloženju, koje će sutra biti objavljeno na internetskoj stranici suda.
"U svakom slučaju, nisu prihvaćeni izneseni prigovori obrane", kratko je obrazložila sutkinja Čalić.
Perković od početka odbacuje njemačke optužbe da je povezan s ubojstvom hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Muenchenu 1983., kao i njegov nekadašnji šef u jugoslavenskoj Službi državne sigurnosti Zdravko Mustač, o čijem će izručenju sutra odlučivati sud u Velikoj Gorici.
Obojica tvrde da su žrtve neistinitog iskaza Udbina operativca Vinka Sindičića, kojega su u međuvremenu tužili za lažno svjedočenje.
U nekoliko medijskih istupa Nobilo je tvrdio kako je privatnom istragom utvrdio da pripadnici Službe državne sigurnosti iz Hrvatske nisu sudjelovali u Đurekovićevu ubojstvu, već su za to odgovorne službe iz Srbije i Crne Gore.
EK o izručenju Perkovića: 'Ne komentiramo pojedinačne slučajeve'
BRUXELLES - Europska komisija ne želi komentirati nepravomoćnu odluku Županijskog suda u Zagrebu o izručenju Josipa Perkovića Njemačkoj, ističući da ne želi komentirati pojedinačne slučajeve te da se njezina uloga svodi na to da osigura usklađenost zakona u državama članicama s europskim zakonodavstvom i da prati provedbu tih zakona.
"Ne komentiramo pojedinačne slučajeve", odgovor je Europske komisije na upit da komentiraju nepravomoćnu odluku Županijskog suda u Zagrebu, koji je zaključio da bivši čelnik jugoslavenske, a kasnije i hrvatske tajne službe, treba biti izručen Njemačkoj koja ga tereti da je sudjelovao u ubojstvu hrvatskog političkog emogranta Stjepana Đurekovića 1983. u Muenchenu.
Europska komisija je prošle godine tražila od Hrvatske da promijeni zakon o primjeni Europskog uhidbenog naloga, koji je zabranjivao izručenje osoba osumnjičenih za zločine počinjene prije kolovoza 2002., jer to nije u skladu s europskim zakonodavstvom. Taj zakon je promijenjen, a novi zakon je stupio na snagu 1. siječnja i već u prvim satima toga dana došlo je do niza uhićenja na temelju Europskog uhidbenog naloga.
U Komisiji kažu da ona ne može komentirati pravosudna pitanja, nego da je njezina uloga da osigura usklađenost nacionalnih zakona s europskim i prati njihovu provedbu. ( Hina)