POSLJEDICE SLUČAJA PRLIĆ

Nobilo: 'Za Hrvatsku bi bila najbolja nagodba s logorašima iz BiH'

 
 Goran Mehkek / CROPIX

U opsežnoj pravnoj analizi pripremljenoj za žrtve logora HVO-a odvjetnik Anto Nobilo proanalizirao je pravne osnove na temelju kojih bi logoraši iz BiH mogli ishoditi odštetu od Republike Hrvatske.

Dao je i procjenu mogućeg (ne)uspjeha u slučaju tužbe protiv Hrvatske te zaključio da bi, premda iz hrvatskih propisa nedvojbeno proizlazi odgovornost države za patnje i stradavanja logoraša, konačnu pravdu najvjerojatnije morali potražiti pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Potpišu li mu logoraši iz BiH punomoći, Nobilo će u njihovo ime Hrvatskoj najprije ponuditi nagodbu.

- Zakon nas obavezuje da ponudimo nagodbu, no ona bi neovisno o tome bila najbolji ishod jer bi značila pozitivan odnos države prema žrtvama i određenu relaksaciju - kaže Nobilo i kao pozitivan primjer ističe Crnu Goru koja je odlučila sklopiti nagodbu s Bošnjacima i Hrvatima koji su prošli kroz njihove logore.

- Kada bi Hrvatska odlučila ići tim putem, to bi daleko više pridonijelo smirivanju odnosa i suradnji nego što to mogu formalne isprike pojedinih državnika - nastavlja Nobilo, prema čijem bi mišljenju najbolje bilo kada bi bivše zaraćene države, dakle Srbija, Crna Gora, BiH i Hrvatska, formirale zajednički fond u koji bi sredstva uložile i međunarodne organizacije i udruge, a iz kojega bi se dala odšteta svim žrtvama rata. - Zatvori i logori su postojali u svim ovim državama i bilo bi jako dobro kada bi se žrtvama dalo obeštećenje, ali za to je potrebna politička volja koju za sada ne vidim - rekao je odvjetnik.

Odgovornost

Odgovornost Hrvatske za žrtve logora u istočnoj Hercegovini, prema Nobilovoj analizi, proizlazi iz presude takozvanoj hrvatskoj šestorici, osuđenicima u predmetu “Prlić i ostali” kojom se, osim individualne odgovornosti osuđenika, utvrđuje i umiješanost Hrvatske u ratne sukobe u BiH.

Kako su parnični sudovi u Hrvatskoj vezani uz svaku pravomoćnu presudu kaznenog suda i moraju uvažavati činjenice utvrđene u kaznenom postupku ako se na njima temelji i parnični postupak, naši sudovi ne bi mogli preispitivati dio haaške presude koji govori o udruženom zločinačkom pothvatu.

Haaške presude

- Parnični sud nema se pravo upuštati u to je li kazneni sud pravilno utvrdio činjenično stanje, nego on može samo na temelju tako utvrđenog stanja primijeniti propise građanskog prava. Autoritet osuđujuće presude kaznenog suda mora ostati neugrožen te se građanski sud u parnici ne može upuštati u dokazivanje koje bi moglo dovesti do presude proturječne presudi kaznenog suda - stoji u analizi dostavljenoj žrtvama logora HVO-a.

- Smatram da je u presudi “Jadranko Prlić i drugi” utvrđen dovoljan činjenični supstrat koji se svodi na sljedeće: udruženi zločinački pothvat je postojao od 18. studenoga 1991. do približno travnja 1994., a u udruženom zločinačkom poduhvati bili su uključeni, pored ostalih, i Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko - kaže Nobilo te pojašnjava da nije bitno što nijedan od njih trojice više nije živ, nego je odlučeno da država snosi odgovornost za posljedice koje su nastupile u vezi s obavljanjem njihovih funkcija.

Nobilo citira i zakonski članak po kojem država odgovara za štetu koju vojna osoba počini trećim osobama u vezi s obavljanjem službe. Ipak, ne vjeruje u uspjeh na sudovima.

- To je pravo. Na žalost, životna stvarnost je nešto drugo. Kada sam javno iznio tezu da logoraši na temelju presude “Prlić i drugi” mogu tužiti Hrvatsku, gotovo istog dana suprotstavili su mi se predsjednica države, premijer i predsjednik Sabora, tvrdeći da Hrvatska nema obavezu plaćanja štete. Može se očekivati je da će politika u slučaju podizanja tužbi i dalje raditi izvanredno snažan javni pritisak na pravosuđe, a i organizirati nejavne pritiske - napisao je Nobilo.

Crna Gora platila braniteljima 100, a civilima 200 eura za svaki dan proveden u logoru

Hrvatskim logorašima, koji su u crnogorskom logoru Morinj bili zatočeni od rujna 1991. do kolovoza 1992. godine presudom suda u Podgorici isplaćena je odšteta. Za dan proveden u zloglasnom Morinju zatočeni hrvatski branitelj dobio je odštetu od 100 eura, a civil dvostruko više, 200 eura. Za to je iz crnogorskog državnog proračuna osigurano 1,4 milijuna eura.

- Nakon presude od nas su iz odvjetničkog ureda zatraženi bankovni računi i na njih je isplaćena odšteta. No to je sramotno malo za zlostavljanje i mučenje koje je 312 logoraša, i to samo iz Dubrovačko-neretvanske županije, u tom logoru prošlo. Primjerice, ako je branitelj u Morinju bio zatočen 70 dana, dobio je 7000 eura, a civil dvostruko više - poručuje Zdenko Bulić, predsjednik Udruge logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora, kojega najviše ljuti što Crna Gora nije priznala odštetne zahtjeve obitelji logoraša koji su ubijeni ili umrli u tom logoru, kao i onih koji su do podnošenja tužbe preminuli od posljedica zlostavljanja u logoru.

Njihov odvjetnik Zdravko Begović iz Podgorice nada se da će Crna Gora prema obiteljima logoraša ipak pokazati dobru volju.

- Imali smo na tu temu nekoliko sastanaka u kojima je sudjelovao i hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori. Čekamo odgovor crnogorskih vlasti i iskreno se nadam da će se tim obiteljima isplatiti naknada - ističe Begović.

Nezadovoljni visinom odštete, logoraši su zatražili reviziju presude pred tamošnjim Ustavnim sudom, ali i pred Međunarodnim sudom u Strasbourgu. Odvjetnik Begović ističe da je oko 90 posto odštetnih zahtjeva riješeno.

- Neke su žalbe uvažene, a neke nisu, pa su odštete većini logoraša već isplaćene. Čeka se rješenje još desetak posto zahtjeva pred ovim sudom, no mi smo već zatražili novu reviziju pred Ustavnim sudom Crne Gore te Međunarodnim sudom u Strasbourgu. Kada će se pred tim sudovima donijeti odluke, ne možemo ni nagađati - poručuje crnogorski odvjetnik. Podsjeća da su logoraši prije godinu dana pokrenuli novi sudski postupak, i to za nadoknadu štete uslijed invalidnosti i smanjene radne sposobnosti kao posljedice boravka u logoru.

- Svi koji na osnovi medicinske dokumentacije i vještačenja neuropsihijatra i ortopeda to dokažu, dobit će odštetu - poručuje podgorički odvjetnik Zdravko Begović i dodaje da bi taj sudski postupak pravomoćno trebao biti okončan do kraja godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 03:47