Nakon što je u ponedjeljak, 20. studenog, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije proglasilo personom non grata Hrvoja Šnajdera, prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Srbiji, u srijedu je otpočeo drugi krug medijsko-obavještajne akcije koja ima cilj pokazati kako Hrvatska pokušava srušiti režim predsjednika Aleksandra Vučića i pomoći dolasku opozicije na vlast na izborima koji će se održati 17. prosinca. U tu svrhu niz važnih medija objavio je tekstove čija je svrha mobilizirati birače u Srbiji da glasaju za Vučićevu vlast, a Afera Šnajder je glavno pogonsko gorivo tog plana.
Beogradski dnevni list Politika na naslovnici ima temu: "Kako je BIA provalila špijuna Hrvoja Šnajdera". U tekstu se tvrdi kako je Šnajder vrbovao i potplaćivao neimenovane osobe u najvišim tijelima Republike Srbije: Predsjedništvu i Vladi, i to, kako se navodi, "od nekoliko tisuća eura pa na više", da bi potom uslijedila kulminacija – Hrvatska se pokušala umiješati u predstojeće parlamentarne izbore u Srbiji. A kako? Tako što su preko Šnajdera "pojedincima obećana i rukovodeći položaji poslije izbora 17. prosinca".
Ono što je zanimljivo jest da u Politikinom članku nema objašnjenja kako to Hrvatska ima toliku moć kadroviranja po Srbiji i postavljanja tamošnjih ljudi na vodeće državne položaje. Isto tako, kako da nitko nije uhićen ako je dobio novac od hrvatskog diplomata? Odgovor, zapravo, uopće nije potreban jer je svrha članka uvjeriti čitatelje kako Hrvati u suradnji sa srpskom opozicijom, žele srušiti režim Aleksandra Vučića.
Večernje novosti otišle su korak dalje pa objavile kako je srpska strana morala reagirati "pošto je Šnajder svojim aktivnostima ugrozio sigurnost Srbije i kompromitirao svoju poziciju." Novosti su ustvrdile da Hrvatska, baš kao i većina ostalih zemalja, u Srbiji ima svoje časnike za vezu s domaćim službama, dok je Šnajder, kao operativac Sigurnosno-obavještajne agencije, "svoj položaj u ambasadi koristio kao paravan za subverzivne akcije protiv domaćina".
Kako prenose navodno dobro obaviješteni izvori "Novosti", on se na različitim lokacijama u Beogradu sastajao s predstavnicima raznih političkih opcija, a fokus njegovog interesa su bile predizborne aktivnosti u Srbiji, domaća stranačka politika, kosovsko pitanje, odnosi Srbije s Rusijom i Kinom, ekonomske prilike, te stanje u vojnom sektoru. To su inače uobičajene teme o kojima razgovaraju diplomati u svakoj zemlji, što može potvrditi svatko tko se bilo kada susreo s nekima od njih.
Ali, Novosti su zaključile i kako su mnogi Šnajderovi sugovornici iz svijeta politike, novinarstva, biznisa, NVO-a, "s vremenom postali svjesni da su upali u mrežu perfidnog Hrvata, ali su nastavili da mu dostavljaju tražene informacije". Najčešće su to bili dokumenti ili podaci pohranjeni na fleš memorijama, a on je raspolagao i zavidnim budžetom, pa se provjerava da li je pojedincima "plaćao za saznanja koja su mu iznosili kao na tacni".
Kako bi pojačali optužbe, podsjeća se da je Hrvoje Šnajder 2017. službovao na Kosovu "gdje hrvatske obavještajne strukture imaju jako uporište. Njihove veze s establišmentom lažne države armirane su još tijekom zločinačkog progona srpskog stanovništva iz Krajine 1995, u kojima su sudjelovali i Agim Čeku i Rahim Ademi. Zagreb je slao svoje instruktore da obučavaju pripadnike takozvane vojske Kosova, a nedavno je taj obavještajno-sigurnosni ortakluk dobio i političku nadgradnju kada je hrvatski predsjednik Zoran Milanović za govornicom u UN javno obećao da će pomoći da tzv. Kosovo postane članica te međunarodne organizacije", povezale su Večernje novosti, Kosovo, Knin, Oluju, Albance, Milanovića i UN.
Tabloid Kurir obratio se Ljubanu Karanu, predstavljenom kao umirovljenom oficiru KOS-a (Vojno-obavještajne službe JNA), koji je "upozorio" da su mnoge obavještajne službe prisutne u Srbiji, a da je upravo hrvatska služba uvijek imala veliki broj špijuna i agenata, "čiji je glavni interes da dokažu neke ratne zločine da bi sakrili svoja zlodjela koja su činili tijekom rata i da bi stvorili takvu klimu da protjerani Srbi ne mogu da se vrate u Hrvatsku. Sve to s ciljem da etnička čistoća Hrvatske ostane na snazi".
Da je samo to. Ovaj "Balkanski špijun" podsjetio je da Hrvatska i Srbija nisu suglasne oko granice na Dunavu, pa "Hrvatska pokušava preko svojih agenata da ostvari pomicanje te granice unutar Srbije kako bi kontrolirala obje strane Dunava", a u tim namjerama oni najčešće rade neke međudržavne poslove i odatle traže moćne ljude koje vrbuju, najčešće na određenim državnim pozicijama", navodi Karan.
Dakle, osim što će dovesti na vlast srpsku opoziciju, Hrvatska potajno prelazi Dunav i pomiče granicu na istok, upozoreni su čitatelji u Srbiji.
A Miroslav Bjegović, dekan "Fakulteta za studije sigurnosti", izjavio je da u Srbiji djeluje oko 3.000 špijuna, dok su redovno registrirana 102 koja rade u ambasadama, te da je glavni cilj obavještajne aktivnosti, razumije se - promjena vlasti u Srbiji.
- Jedinstvene na ovom zadatku su prvenstveno zemlje Kvinte (SAD, Njemačka, UK, Italija i Francuska), a za njih poslove odrađuje Hrvatska, a pored hrvatske SOA-e, razumije se - tu su i albanski ŠIŠ i kosovski ŠIK.
"Njihove aktivnosti bit će usmjerene i pojačane na određene medije, političke aktiviste i ljude iz biznisa. Pokušat će utjecati na glasače, posebno mladu populaciju na javnim mjestima, restoranima, ne libeći se i potkupljivanja samo kako bi aktualna vlast izgubila povjerenje na predstojećim izborima", kazao je Bjegović.
Treba podsjetiti da je čelnik Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) Daniel Markić u nedavnom intervjuu za Dnevnik Nove TV najavio da se zbog izbora u Srbiji može očekivati da će "Hrvatska postati tema u Srbiji i da će se odnosi zaoštriti".
"Znamo da Srbija živi u konstantnom izvanrednom stanju. Dolaze izbori u Srbiji, možemo očekivati da će se to povećavati. Kosovo služi za jedno uobičajeno vanredno stanje, možemo očekivati sada vrlo skoro da će Hrvatska postati tema u Srbiji i da će se odnosi zaoštriti", rekao je Markić u tom intervjuu. Njegova prognoza se ostvaruje.