Nakon što je Jutarnji list jučer ekskluzivno objavio uputu Ministarstva zdravstva kojom se ograničava rad liječnika iz javnog sustava u privatnom sektoru, ako se ne ispune određeni uvjeti, od jutra pršte reakcije liječnika. Ministrica zdravstva, Irena Hrstić, danas je ravnateljima predstavila uputu. Razgovarali smo s većim brojem ravnatelja i svi se slažu da je uputu trebalo donijeti, ali isto tako da bi se na nekim dijelovima trebalo još raditi.
- Mislim da nitko nije protiv, ali postoje dijelovi koje bi trebalo doraditi. Kako nam je tek jutros predstavljena, moramo još sve dobro proći kako bi mogli detaljnije o tome govoriti - kaže ravnatelj jednog KBC-a.
Nova uputa koja stupa na snagu na samu Novu godinu prvi put detaljno propisuje tko smije, a tko ne smije raditi privatno. Tako konkretno u bolnicama i klinikama u kojima se na preglede i zahvate čeka dulje od 120 dana privatnog rada za liječnike više neće biti.
Privatno mogu raditi samo oni koji u javnom sustavu ostvaruju barem prosječan, a u praksi poželjno i iznadprosječan učinak. Uputa vrlo precizno nalaže da se gleda učinak u zadnjih 12 mjeseci: mjeri se broj izvedenih dijagnostičko-terapijskih postupaka i uspoređuje s ostalima u istoj djelatnosti.
Ako se na dijagnostičko-terapijske postupke čeka do 30 dana, svi liječnici iz te djelatnosti mogu dobiti odobrenje. Već kod čekanja između 31 i 60 dana suglasnost može dobiti najviše 75 posto liječnika. Kad liste prijeđu dva mjeseca i protegnu se na razdoblje od 61 do 90 dana, pravo na dopunski rad zadržava tek polovica liječnika. Ako se pacijenti naručuju tri-četiri mjeseca unaprijed, odnosno između 91 i 120 dana, privatno može raditi samo još četvrtina zaposlenih u toj djelatnosti. A u trenutku kad prosječno vrijeme čekanja prijeđe 120 dana, sustav se potpuno zatvara - odobrenje se ne može izdati nijednom liječniku.
U situacijama u kojima se za ograničen broj suglasnosti javi više kandidata nego što ih kriteriji dopuštaju, uputa dodatno steže pravila. Prednost za dobivanje odobrenja ima onaj liječnik koji u javnom sustavu ostvaruje veće izvršenje dijagnostičko-terapijskih postupaka. Više rada u bolnici znači veću šansu za privatni angažman.
Hrvatska liječnička komora oštro kritizira novu uputu Ministarstva zdravstva o dvojnom radu liječnika, upozoravajući da je riječ o pravno i sadržajno lošem rješenju. U HLK-u ističu da uputa nije obvezujući akt, da njezina primjena ovisi o volji pojedinih ravnatelja te da se njome ne mogu mijenjati ni ukidati odredbe važećeg pravilnika jer to, kažu, u javnom zdravstvenom sustavu otvara prostor za neujednačenu primjenu pravila.
Komora naglašava da je postojeći pravilnik o dvojnom radu dostatan te da već propisuje jasne kriterije za odobravanje i sankcioniranje zloporaba. Suglasnost za dvojni rad mogu dobiti samo liječnici koji uredno i stručno obavljaju posao u javnoj ustanovi i nemaju pravomoćne odluke vezane uz obavljanje djelatnosti, a dodatni rad mora biti jasno ugovorno definiran.
HLK upozorava i da se liste čekanja ne mogu stavljati na teret pojedinih liječnika jer ovise o organizaciji rada, opremi, kadrovima i financiranju, zbog čega je problematično dodatno pooštravati kriterije za dvojni rad. „Dvojni rad nije uzrok dugih listi čekanja niti temeljni problem hrvatskog zdravstva“, poručuju iz Komore, naglašavajući da se on ne obavlja u radno vrijeme te da je uobičajena praksa u većini europskih zemalja.
Komora ističe da osuđuje svaku zloporabu, ali smatra da se pojedinačni slučajevi trebaju rješavati individualno, uz postojeće zakonske mehanizme, te poručuje da su zabrane i restrikcije u prošlosti imale negativne posljedice za javni zdravstveni sustav.
Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), slaže se sa stavovima Komore te tvrdi kako su postojeći Zakon i Pravilnik bili odličan alat, ali da se nisu koristili, dok novu uputu naziva populističkim alatom za mase, koji će donijeti više štete javnom zdravstvu nego koristi.
- U postojećem pravilniku sve je jasno, samo se očito nitko nije usudio poslati inspekciju i provjeriti koga nema na poslu za radnog vremena. Zbog šačice onih koji su iskorištavali sustav i zapravo kršili zakon sad bi trebali svi ispaštati - govori Šmit. Vjeruje da će s novom uputom liste čekanja samo rasti jer će se ono što se odrađivalo kod privatnika sad vraćati u bolnicu.
Navodi i da ne postoje vremensko-kadrovski normativi niti da je provedena sistematizacija.
- Ako u nekoj bolnici imate tri kardiologa, a treba ih biti sedam, naravno da ćete imati listu čekanja. S ovom uputom oni su automatski lišeni mogućnosti da rade privatno. I još jedna stvar, liste čekanja nisu od liječnika, one su od ustanove, a liječnik je žrtva - govori Šmit i zaključuje da je nova uputa potpuni promašaj.
No, nisu svi protivnici nove upute, dapače.
- Apsolutno podržavam uvođenje reda. Već smo govorili kako se jasno trebaju dati pravila. Štoviše, mi smo bili za to da se liste čekanja svedu na 90 dana, a ne 120 kako je u uputi - kaže direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, Dražen Jurković. Kaže kako treba vidjeti kako će provedba izgledati u praksi te da će razgovarati s ravnateljima bolnica kako bi vidjeli treba li se nešto unaprijediti.
- Trebamo sve detaljno proučiti i vidjeti gdje je prostor za poboljšanje. Upravo iz tog razloga dobro je da je riječ o uputi, a ne izmjeni Zakona ili Pravilnika, jer bi to onda bilo znatno kompliciranije - govori Jurković koji ovo smatra dobrim potezom Ministarstva. Naglašava da je prijedlog UPUZ-a da svi privatnici koji imaju ugovor s HZZO-om ne smiju imati zaposlene iz javnog sektora jer na taj način HZZO de facto dvaput plaća istog liječnika.
- Moram reći da očekujem otpore, jer svaka promjena se dijelu sviđa, a dijelu ne - zaključuje.
Razgovarali smo s brojnim liječnicima, šefovima odjela, zavoda i ravnateljima i njihov je stav zapravo prilično pozitivan, uz neke zamjerke.
Primjerice, javili su nam se radiolozi, oftalmolozi i otorinolaringolozi, koji kažu kako su u nezavidnoj situaciji.
- Osobno sam za to da se napokon jasno kaže tko radi, a tko ne. Kao liječnik s velikim iskustvom i koji jako puno radi, želim da se moj rad i kvaliteta mog rada mjeri i da bude jasno da se netko pretrga od posla, a neki da rade minimalno. I zašto bi svi imali ista prava - govori nam jedan radiolog. Ipak, upozorava da po novom pravilniku praktički nijedan radiolog neće moći raditi privatno jer se zna koliko se čeka na radiološke pretrage.
- Postoje detalji koje treba dodatno provjeriti i napraviti izmjene, ali reda treba biti - slaže se.
Nadalje, otorinolaringolozi nam govore kako se za dio operacija čeka nekoliko tjedana, ali postoje one koje nisu hitne ili su estetske prirode i na njih se čeka dulje, pa to također, smatraju, treba drugačije regulirati.
Jedan liječnik govori nam pak da je računanje prosjeka rada dobar potez, no da i tu postoji objektivan problem.
- Ako nemate dovoljno sala ili opreme, to je problem, no možete to kompenzirati dodatnom ambulantom i dosegnuti taj prosjek - zaključuje liječnik.
Neki liječnici su još rigorozniji od same upute, pa zazivaju zabranu rada kod liječnika koji su direktori ili vlasnici privatnih ustanova, a rade u javnom zdravstvu. Smatraju i da bi trebalo ograničiti broj djelatnika koji s jedne klinike mogu zajedno raditi kod jednog privatnika.
Liječnici s puno iskustva govore da bi trebalo uvesti ograničenje na staž.
- Barem deset godina specijalizacije. Ovako, čim polože ispit, razmišljaju o privatnoj praksi i novcu. I doista se primijeti da su manje zainteresirani za dodatnu edukaciju i znanost. U krajnjem slučaju, država im je platila školovanje. Trebaju vratiti - zaključuje još jedan liječnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....