Plastika, papir, ostaci hrane, staklo, baterije, lijekovi kojima je prošao rok trajanja ili, pak, zauljena tkanina ili karton ne bacaju se u kantu za smeće, obično smještene negdje u kuhinji. Sve se sortira i iznosi. Po gradu su postavljeni posebni kontejneri za svaku vrstu otpada. Upotrijebljene baterije vraćaju se u prodavaonice, gdje su postavljene kutije za tu svrhu.
Lijekovi čiji je rok trajanja istekao odnose se u ljekarnu. Tako još od 1987. sa smećem postupaju Austrijanci, koji recikliraju i kompostiraju 70 posto otpada, pri čemu su u europskom vrhu. Savjesni i disciplinirani Nijemci, pak, ovih dana zahtijevaju od vlasti da im se postave kontejneri za - četkice za zube!? Ne znaju bi li ih bacili u sivu vreću za ostali otpad ili u žutu za plastiku.
U Hrvatskoj je 23. srpnja stupio na snagu Zakon o gospodarenju otpadom. Cilj mu je da se do 2018. sva smetlišta zatvore. Do 2015. svaki će grad i općina morati uvesti strogu selekciju otpada, ali će ga morati razvrstavati i sami građani, tvrtke i javne ustanove. U nekim se dijelovima zemlje kontejneri već počinju postavljati.
- U nizu pravilnika za svaku kategoriju otpada, koji su u izradi, detaljno će se propisati kako se postupa s pojedinom kategorijom otpada i ponudit će se modeli postupanja među kojima će jedinice lokalne samouprave odabrati njima financijski i operativno najprihvatljiviji.
Što prije će sami morati odlučiti hoće li ostaviti obične kante za sav otpad i odvoziti ga kamionima do trake za razvrstavanje ili postaviti kontejnere za svaku kategoriju otpada.
Na primjer, gradić na otoku u kojem tijekom dva turistička mjeseca ima nekoliko puta više stanovnika nego u ostatku godine nema iste potrebe kao grad Zagreb - kažu u Ministarstvu zaštite okoliša.
No, mnogi ekološki osvješteniji građani koji već razvrstavaju otpad u nedoumici su što s, primjerice, tetrapakom koji osim uz papir sadrži i plastični umetak za čep i aluminijsku foliju? Da li ga baciti u kontejner za ostali otpad ili u kontejner za papir?
Na naš upit što s takvim otpadom nadležno Ministarstvo uputilo nas je na Renata Šarca, diplomiranog inženjera koji predaje na austrijskom Institutu za održivi menadžment i tehniku gospodarenja otpadom, inače rodom iz Novog Marofa.
Taj mladi, poznati stručnjak iz Hrvatske predaje nekoliko predmeta na Montanuniversitätu Leoben te je gost predavač na raznim znanstvenim institucijama i simpozijima.
Šarc nam je otkrio kako se s nekim tipičnim kućanskim predmetima kojih se građani žele riješiti postupa u Austriji, a za koju godinu možda i u Hrvatskoj.
Međutim, neće sve ići glatko. Između općina i gradova s jedne strane te Ministarstva zaštite okoliša s druge strane izbio je sukob oko provedbe odvojenog prikupljanja otpada. Niti jedna jedinica lokalne samouprave još nije donijela plan gospodarenja otpadom, odnosno odlučila hoće li postaviti šest kontejnera za sve vrste otpada (plastika, staklo, papir, biootpad, metal, e-otpad odnosno električni i elektronski otpad) ili će u reciklažnim dvorištima morati zaposliti ljude kako bi na traci odvajali otpad iz klasičnog crnog kontejnera u koji će se bacati sve.
Ministar Mihael Zmajlović poručio je lokalnim samoupravama “da se pokrenu, uzmu subvencije iz Fonda za zaštitu okoliša i odluče na koji će način odvajati otpad”, a čelnici gradova i općina ne žele ništa pokretati dok, kako kažu, Ministarstvo ne izradi pravilnike koji bi trebali konkretno definirati financiranje odvojenog prikupljanja otpada. Plan nije donio ni Grad Zagreb. - Kada Ministarstvo izradi pravilnike za svaku kategoriju otpada, onda ćemo krenuti u izradu plana, ali trenutno mnogo toga nije jasno i mnogo toga je neizvedivo.
U Zagrebu jednostavno nema dovoljno zelenih površina na koje bi mogli staviti kontejnere za svaku vrstu otpada. Na primjer, u centru grada to je apsolutno neizvedivo. Tražili smo dozvolu da izgradimo podzemne spremnike za otpad, kakve imaju, primjerice, Osijek i Šibenik. Ljubljana ih ima čak 45.
Ali Zavod za zaštitu spomenika nam nije dao dozvolu. Zašto? Ne znam - ističe Branimir Valašek, direktor Čistoće. Osim toga, napominje Valašek, u Zakonu o otpadu piše da su općine i gradovi dužni besplatno zbrinjavati odvojeni otpad iz kontejnera. - Tko će to platiti? Pa sve košta. Da, Čakovec je najdalje stigao s odvajanjem otpada, ali pogledajte kolike su im cijene odvoza otpada. Najskuplje su u državi - tvrdi Valašek.
Uistinu, za kantu od 120 litara koju će tvrtka Čakom isprazniti jednom tjedno mjesečni račun iznosi 71 kunu ako živite u kući.
Kućanstvo u zgradi će, pak, za kantu iste zapremine, ali koja se prazni dva puta tjedno, platiti čak 109 kuna. U Zagrebu račun ovisi o broju kvadrata stambenog prostora, a za stan od 50 kvadrata, za dva odvoza tjedno, mjesečni račun iznosi 67 kuna.
Zagrebački holding - Podružnica Čistoća je još prije dvije godine izradila pilot-projekt odvojenog skupljanja otpada na uzorku od 8000 domaćinstava na području Zapruđa i Kajzerice, dijela Dubrave, Voćarskoj ulici, u zgradi na Zelenom trgu i u Mamutici u ulici Božidara Magovca, gdje je jedino uvedeno i odvojeno prikupljanje biootpada.
- Na drugim lokacijama nismo išli s prikupljanjem biootpada jer nije bilo sredstava, a i nismo znali kuda s njime. Naime, kompostana na Jakuševcu prima isključivo biootpad biljnog porijekla i nema dovoljno kapaciteta, ali ne prima otpad životinjskog porijekla, što također spada u biootpad - tvrdi Branimir Valašek, direktor Čistoće.
Glavni je cilj projekta bio utvrditi koje su mogućnosti smanjenja količina otpada koje se odlažu na odlagalištu Jakuševac odvojenim skupljanjem korisnog otpada na mjestu nastanka te njegovim recikliranjem ili korištenjem za proizvodnju energije.
U tu su svrhu postavljene skupine spremnika za odvojeno skupljanje: papira i tetrapaka (sivi spremnik s plavim poklopcem), stakla (sivi spremnik sa zelenim poklopcem) i plastike (sivi spremnik sa žutim poklopcem).
U Ministarstvu također ističu da se po pitanju gospodarenja otpadom u Hrvatskoj trebamo orijentirati na rješavanje 1,2 milijuna tona odloženog otpada i kako ćemo povećavati recikliranje sa sadašnjih 8% na ciljanih 50%. I to recikliranjem sirovina za koje nema nikakve dvojbe kamo s njima. Ističu da smo još daleko od toga da nam je najveća briga četkica za zube jer količina koje godišnje završe u otpadu nije vrijedna spomena - da se sve četkice u Hrvatskoj prikupe i recikliraju to bi bilo 0,0000408% odloženog otpada. A kad bi svaki stanovnik Hrvatske mjesečno reciklirao samo 250 grama papira, što je ekvivalent subotnjeg Jutarnjeg lista bez priloga, to bi godišnje rezultiralo smanjenjem odloženog otpada za 1%.
do 2014.
Dužni smo smanjiti količinu odloženog biorazgradivog otpada na maksimalnu razinu 75 posto količine odložene u baznoj godini 1997. To je otprilike 25% manje nego što smo odložili 2012.
do 2015.
Papir, metal, staklo, PET, plastika, tekstil i obuća, električni otpad, baterije i akumulatori, otpadna vozila, gume, ulja, medicinski otpad moraju se odvojeno prikupljati
do 2018.
Moraju se zatvoriti sva nesanirana i pravno nausklađena odlagališta
• Oni gradovi i općine koji odlažu više otpada od propisanog na odlagališta platit će naknadu kojom će se sanirati odlagališta
Kako najlakše usvojiti pravila za razvrstavanje otpada:
1. Poklopac staklenki koji sadrži metal i još neku vrstu plastike ili gume
- Većinom se poklopac odvaja i stavlja u kontejner za metal. Ako se staklenka zajedno s poklopcem baci u kontejner za staklo, to ne predstavlja nikakav tehnički problem. Staklo se prije procesa recikliranja uvijek obrađuje mehaničkim putem (usitnjavanje, odvajanje metala, odvajanje etiketa od papira, plastike itd.).
U 2012. godini u Austriji je skupljeno i oporabljeno 230.200 tona stakla, što znači oko 29 kg od ukupnih 34 kg po stanovniku u godini. Znači da je oko 5 kg završilo u pogrešnom kontejneru i nije oporabljeno, već s ostacima iz ostalih procesa obrade zbrinuto. Ostale slične frakcije, odnosno dijelovi koji se ne skupljaju u kontejneru za staklo, nego u kontejneru za “ostali otpad” su: porculan /keramika, vatrostalno stakleno posuđe, kristalne čaše, kuglice s božićnog drvca...
2. Četkice za zube, kemijske olovke, flomasteri...
- Četkice za zube i ostali slični higijenski pribor, kemijske olovke, flomasteri i kistovi završavaju većinom u kontejneru za ostali otpad. Te frakcije su u većini slučajeva kompozitne, dakle sastavljene od više različitih materijala, a njihovo se recikliranje zbog premalih količina najčešće ne isplati. U Njemačkoj, SAD-u, Meksiku, Brazilu i Turskoj postoji paralelni sustav gdje se u organizaciji jednog poduzeća za skupljanje i recikliranje otpada, proizvođača higijenskih proizvoda za zube (pasta i pribor) i humanitarnih udruga provodi odvojeno skupljanje tih frakcija. Taj sustav uključuje većinom veće ustanove kao što su škole, poduzeća i slično. Kućanstva se također mogu uključiti u akciju.
3. Četke za čišćenje WC školjki, druge četke i metle
- Kod ovih frakcija problem je sličan kao i kod frakcija četkice za zube. Većinom se navedene frakcije bacaju u “ostali otpad“. Ako su prevelike za kontejnere, onda završavaju u glomaznom otpadu, koji se može odložiti u reciklažnim dvorištima, a odnedavno se u Hrvatskoj besplatno odvozi na mjestu nastanka. Ostali otpad obrađuje se ili u MBO postrojenju ili se direktno spaljuje u spalionicama otpada. Glomazni otpad većinom se obrađuje u sortirnicama, gdje se odvajaju drvo, metali, opasni otpad itd., a ostatak se koristi kao gorivo iz otpada u spalionicama ili energanama za proizvodnju energije.
4. Tetrapak amba-laža koja oko čepa ima plastiku , a unutra sloj aluminija
- Ovdje postoji također paralelni sustav skupljanja tetrapaka, znači ili u trgovini gdje su osigurana mjesta za kontejnere za tetrapak ili pak u kontejneru za plastiku (u Austriji žuti poklopac) koji stoji ili u kućanstvu ili na zelenom otoku. Tetrapak je također kompozitni materijal. Da bi se ispunile određene stope recikliranja, tetrapak se obrađuje u papirnoj industriji u za to namijenjenim uređajima s centrifugom gdje se odvaja papir s tetrapaka koji se dalje koristi za proizvodnju novog papira. Ostatak od tetrapaka (plastika, aluminij itd.) prilično je raznolik, niske kvalitete i sadrži povećani udio vode te se spaljuje u industriji cigla, cementa ili pak u industrijskim energanama koje su ponekad i u vlasništvu same papirne industrije. Dakle, bacat ćemo ga u obične crne kante za ostali otpad.
5. Limenke, plastične boce i staklenke na kojima su papirnate etikete
- Limenke se skupljaju u kontejnerima za metal i koriste u metalnoj industriji gdje zamjenjuju rude te se njihovim korištenjem štede sirovine, energija i emisije. Plastične boce skupljaju se u kontejnerima za plastični otpad ili se pak odvojeno recikliraju i iz njih se proizvode nove boce. Sustav je poznat kao PET to PET-Recycling. U Hrvatskoj će se još neko vrijeme zadržati sustav naknade od 50 lipa po boci koju odnesete u dućan. Staklenke se skupljaju u kontejneru za staklo, ovisno o boji. Nakon mehaničke obrade tale se i koriste za proizvodnju novog stakla. Papir ne predstavlja nikakav problem jer se on prilikom mehaničke obrade otpada odvaja i spaljuje za proizvodnju energije. Kvaliteta te odvojene “papirne” frakcije nije dovoljna da bi se papir mogao koristiti u papirnoj industriji.
6. Stolarija koja sadrži PVC, staklo, gumu i metal
- PVC stolarija predaje se u reciklažno dvorište gdje se privremeno skladišti te se predaje dalje u postrojenje za mehaničku obradu PVC otpada. U navedenom postrojenju odvajaju se metal, staklo, guma i inertni materijal, a PVC-frakcija usitnjava se i pomoću ekstrudera proizvodi se novi PVC-granulat koji se dodaje zajedno s novim materijalom za proizvodnju novih PVC prozora. Spada u glomazni otpad koji se po pozivu lokalnom komunalnom podueću odvozi besplatno s lokacije na koju ga odložite.
7. Mobiteli, punjači, računala, printeri, el. satovi
- Ovdje također postoje paralelni sustavi, s jedne strane skupljanje el. uređaja u reciklažnim dvorištima, a s druge strane sustav tzv. Wunertüte sustav. Kod skupljanja u reciklažnim dvorištima, otpad se mehanički obrađuje te nakon obrade dobivene frakcije prodaju se u postrojenja za recikliranje, najčešće metalnoj industriji. Sustav “Wundertüte” bazira na dobrotvornoj akciji u koju su uključeni Caritas, austrijski radio itd. Nakon utvrđivanje funkcionalnosti otpad se odvaja u frakcije za mehaničku obradu, prodaju u “second-hand” trgovinama u Austriji, daljnju uporabu u, primjerice, afričkim zemljama. Postoji i takozvani “ReUse” sustav gdje se još ispravna roba, nakon pregleda ispravnosti prodaje u “second-hand” trgovinama. Odnedavno Hrvatska pošta otkupljuje stare ili neispravne mobitele.
8. Fotografije, bilježnice i knjige s plastificiranim držačima i koricama
- Papir, bilježnice i knjige skupljaju se bez odvajanja plastičnih ili metalnih držača u kontejnerima za papir. Papir za izradu fotografija može se baciti direktno u kontejner za ostali otpad. Ako se papir ne može iskoristiti u papirnoj industriji, onda će većinom biti odvojen u postrojenju za mehaničku obradu papira. U tim postrojenjima poznati su kriteriji kvalitete raznih frakcija papira koje oni predaju papirnoj industriji. Ako nepoželjan papir ostane u određenoj frakciji, onda će isti biti odvojen u prvom postupku recikliranja papira. Odvojeni papir, znači nepodoban za papirnu industriju, spaljuje se za proizvodnju energije. Papir za izradu fotografija odlaže se većinom u kontejner za ostali otpad. U mehaničkom postrojenju odvojena plastika spaljuje se za proizvodnju energije, a metal se prodaje metalnoj industriji.
9. Odjeća s plastičnim gumbima ili metalnim zatvaračem
- Gumbi se ne moraju odvajati. U Austriji se odjeća i obuća skupljaju u za to namijenjenim kontejnerima. Odjeća se nakon primarnog sortiranja prodaje u, primjerice, Caritas centrima, šalje u siromašne, većinom afričke zemlje za daljnu uporabu, ili prerađuje u razne proizvode koji se koriste u građevinskoj industriji, za zaštitna platna ili se pak spaljuju u energanama. Slično je i u Hrvatskoj. Ako tekstil ne želite darovati nekome, baca se u kantu za ostali otpad.
Profesor Šarc: Gdje sa smećem
Ako imate kontejnere za papir, plastiku i staklo, gdje baciti tetrapak koji uz papir sadrži plastični umetak za čep i aluminijsku foliju? Da li ga baciti u kontejner za ostali otpad ili u kontejner za papir?
Na naš upit što s takvim otpadom u nadležnom Ministarstvu nam nisu znali odgovoriti pa su nas uputili na Renata Šarca, diplomiranog inženjera koji predaje na austrijskom Institutu za održivi menadžment i tehniku gospodarenja otpadom, inače rođenog u Novom Marofu. Taj mladi, svjetski poznat stručnjak iz Hrvatske predaje nekoliko predmeta na Montanuniversitätu Leoben te je gost predavač na raznim znanstvenim institucijama i simpozijima. Gospodin Šarc nam je otkrio kako se s nekim tipičnim kućanskim predmetima kojih se građani žele riješiti treba postupati i navodi primjere iz Austrije.
U Meksiku i Turskoj recikliraju čak i četkice za zube
U SAD-u, Meksiku, Brazilu, Turskoj, te nekim mjestima u Njemačkoj postoji paralelni sustav gdje se u organizaciji pojedinog poduzeća za skupljanje i recikliranje otpada, proizvođača higijenskih proizvoda za zube (pasta i pribor) i humanitarnih udruga poput Caritasa, provodi odvojeno skupljanje frakcija, odnosno materijala od kojih se sastoji primjerice četkica za zube ili tuba za pastu. Taj sustav uključuje veće ustanove kao što su škole, vrtići, poduzeća... Kućanstva se također mogu uključiti u akciju. Od plastične drške se odvoji sama četkica i elektromotor ako se radi o električnoj četkici, te se plastika i vrijedni metali recikliraju, a ostalo spaljuje za proizvodnju toplinske energije.
Inače, gospodarenje otpadom u Europskoj je uniji na vrlo različitim razinama razvoja. Jedan od kriterija koji to dokazuje je udio odloženog neobrađenog komunalnog otpada. Dok se primjerice u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj odlaže manje od 1 posto komunalnog otpada, u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, ali nažalost i u Hrvatskoj, bez ikakve se obrade na odlagališta odlaže više od 85 posto komunalnog otpada. EU je u srpnju 2012. godine objavio studiju pod nazivom “Screening of Waste Management Performance of EU Member States” u kojoj je razvoj gospodarenja otpadom pojedinih članica EU ocijenjen na temelju 18 kriterija. Zajedno s Nizozemskom, Austrija zauzima prvo mjesto s postignutih 39 od 42 boda. Pri vrhu su bile i Danska, Njemačka te Švedska. Najveće probleme s otpadom imaju Grčka, Bugarska, Rumunjska, Malta, Litva, Cipar, Latvija, Estonija, Italija, Slovačka, Poljska i Češka.