StoryEditor
'BEZ POTRESA LEPO PROSIM'

NOVA TURISTIČKA TURA ZAGREBOM 'Plemenita Agramerica turiste će voditi po ruševinama i pričati kako se grad obnovio nakon razornog potresa 1880.'

 Damjan Tadić / CROPIX

U vrijeme nakon Velikoga potresa već smo dobro znali, koliko su nam važno znanje Bollé i Lenuci dali, i zato, bili vi španciranti veliki ili mali, čujte i počujte: Bez znanja napretka nema, ovaj je grad pomogla obnoviti tadašnja bečka krema, radili su vrijedno svi znalci od graditeljskih zanata, gradonačelnici su tada pazili na naš Zagreb kao najbolji tata, sloga je vladala, svak’ se poduzetan čovjek htio novom tehničkom mudrolijom dokazat, nije mu padalo na pamet praznim obećanjima sugrađanima oči mazat’! Jer, pogledajte, makar i auzvinklan, ovo je i dalje naš grad, kao šarmer s pokojom sijedom i borom, njega je tako lako imati pri srcu rad!”

Ovim riječima Josipa Šiklić započinje svoju novu turističku turu Zagrebom pod nazivom ‘Bez potresa, prosim lepo’, inspiriranu nedavnim potresom, koja kreće kroz 14 dana. Tura će biti dar sugrađanima i gostima koji znaju hrvatski. Istrijanka Josipa u Zagreb je doselila prije 18 godina, a danas je jedna od omiljenih turističkih vodiča po metropoli. Posljednja dva i pol mjeseca i njezin je posao stao, a sad jedva čeka ponovno se vratiti na ulice grada. Lani je bila fenomenalna turistička godina u metropoli i ove se očekivalo isto. “Imala sam goste iz 68 zemalja, od malih privatnih tura do grupa do 50 ljudi”, govori Josipa. Korona je, nažalost, sve zaustavila.

Oživiti grad

U 2019. godini u Zagrebu je ostvareno 1,460.028 dolazaka i 2,658.284 noćenja. Ova godina, koja je prema svim najavama i pokazateljima, trebala biti najbolja za turističku industriju Zagreba i Hrvatske, postala je najtežom i najizazovnijom u našoj novijoj povijesti. U prva tri mjeseca 2019. godine u Zagrebu je zabilježeno 203.247 dolazaka i 405.884 noćenja, a u prva tri mjeseca ove zabilježen je 138.471 dolazak i 300.083 noćenja, što je 32% manje dolazaka i 26% manje noćenja.

Onda su došle stroge epidemiološke mjere i turizam u gradu posljednja dva i pol mjeseca gotovo da ne postoji.

“Nitko nas nije mogao pripremiti za ovo, ali, za početak, očekujemo da se obnovi prometna povezanost s glavnim tržištima, što će omogućiti odvijanje turizma u jednoj manjoj mjeri. Tržišne i poslovne okolnosti nisu nikada bile nepredvidljivije, ali nadu pruža i sve brži tempo prilagodbe što možemo zahvaliti digitalnim kanalima i tehnološkim dostignućima”, kaže Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba. Josipa Šiklić uvjerena je da će Zagreb opet osvajati turiste svojim pričama iz prošlosti.
“Ako uđete u samo jedno starogradsko dvorište pred vama će se otvorit sasvim novi svijet. Volim dijeliti s ljudima priču o gradu, o duhu Zagreba, kao i nasmijati ih nekom zgodnom anegdotom ili im otkriti nešto sasvim novo i vidjeti kako im zaiskre oči. Jednom kada ljudima pokažeš da se pričom može oživjeti grad, nema povratka”, priča nam energična Josipa koja nikada ne prestaje istraživati grad.

Lik pripovjedačice koja će u njezinoj turi ‘Bez potresa, prosim lepo’ voditi turiste je Purgerica Plemenita Agramerica, koja si je sama dala tu titulu, a vrlina joj je što dugo pamti. Živjela je još tijekom velikog potresa koji je pogodio grad 1880. godine. Obilazak kreće od kipa kralja Tomislava, a Purgerica će na početku ispričati da se vratila iz prošlosti Orient Expressom kad je čula da su Zagrepčani doživjeli ‘veliki štres’. Ona je tu da osnaži građane, da im pokaže da prije razornog potresa u 19. stoljeću nije bilo gotovo ničega od današnjeg Donjeg grada i puno toga krasnog je nastalo baš nakon katastrofe, primjerice Lenucijeva potkova.

Šetnja Praškom

“Tada je u mjesec dana donesen zakon o obnovi. Franjo Josip I osobno je dao svoju donaciju, plemići su se ‘tukli’ tko će više dati, London i Beč, ali i brojni drugi srednjoeuropski gradovi su puno pomogli ranjenom Zagrebu”, navodi Josipa i dodaje da je odgovornost na nama, malim ljudima da reagiramo kad se ruši baština. Gomila važnih zgrada se sad ne bi smjela sravniti sa zemljom uz objašnjenje da je uništena statika, smatra.

“Naša baština je neprocjenjive vrijednosti. Ona je nama ostavljena i ne možemo je škartirati jer je bio potres.” Tijekom ture zaustavit će se i u Praškoj na broju 3 gdje je živio Slavoljub Penkala. “Doći ćemo na vrata i pokucati te zamoliti penkalu da pišemo opet Franji Josipu I za pomoć. Teško je vrijeme došlo”, govori. “Mi moramo dići glas. U to staro vrijeme je u 30-40 godina izniklo toliko toga novog. Primjerice, prije potresa 1880. Zrinjevac su nazivali Marvinjakom, tamo se prodavala stoka. Sluge su tamo odlazili po meso. Bilo je blata do koljena. Ubrzo nakon potresa tamo je izgrađen paviljon i on postaje divna promenada”, govori Josipa.

Tadašnji gradonačelnik Matija Mrazović bio je silno važan nakon katastrofe. Energično je i puno radio, zvao radnike sa svih strana da pomognu obnovi. Za gradnju katedrale koristio se domaći kamen. Uz obnovu se dao ogromni zalet gospodarstva. Iako danas situacija izgleda puno nepovoljnije, Josipa vjeruje da i dalje postoji ljubav i volja da naš grad ponovno zablista.

“Zato želim ljude vratiti unatrag i podsjetiti ih što je naš grad davnih dana mogao.” I tada je bilo strašno teško, a potres 1880. je bio i puno jači. Josipa goste zaustavlja kod Meteorološkog stupa na Zrinjevcu i govori da smo mi sad čak imali ‘sreće’ jer je u to davno doba, a bio je studeni, bila jedna od najhladnijih zima u povijesti grada. Isto kao i ove 2020. i potres 1880. zbio se u rano jutro pa nije bilo mrtvih direktno od potresa iako je puno ljudi ozlijeđeno. Staro je vjerovanje da je tada Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitila grad, priča nam Josipa.

Navodi kako je katedrala, isto kao i ove godine, prije 140 godina doživjela strašnu štetu. No, tada je imala samo jedan toranj i bila je niža. Jako su joj stradale orgulje, a Hermanu Bolléu su trebale 22 godine da katedralu sredi do stanja kojeg mi poznajemo.

Zanimljiv je povijesni štiklec, kaže Josipa, da su se građani znali okupljati dok se katedrala gradila i mnogi su zamjerali Bolléu što ide toliko u visinu. Dobacivali su mu kao da su imali zlosutnu slutnju: “Kad bude sljedeći potres budemo morali sve graditi ispočetka. Kam’ ćeš ti tako visoko pod oblake!”.

Kvalitetna gradnja

Posljednja stanica Josipine ture je HNK, koji je još jedna svjetla točka grada. Ona navodi da je kazalište otvoreno 1895., a izgradilo se u samo godinu i pol. Toliko je kvalitetno građeno da je u novom potresu ostalo netaknuto. Josipi je cilj da ljudi osvijeste da razrušene zgrade nisu samo kamen nego kakvo blago je u njima i njihovoj prošlosti.

“Stranci vole Zagreb i jako se iznenade koliko priča ima u našoj povijesti. Donji grad je naše veliko bogatstvo, a većina je napravljena baš u vrijeme oporavka nakon potresa 1880.”, govori ona. Turistička zajednica grada Zagreba posljednjih je mjeseci aktivnosti gotovo u potpunosti preusmjerila na online segment te su izrazito aktivni u komuniciranju putem svojih internet stranica - infozagreb.hr, lovezagreb.hr i meetinzagreb.hr te profila na društvenim mrežama.

Domaći gosti

“Na društvenim mrežama, osim objava vezanih za trenutnu situaciju u gradu, komuniciramo sve aktivnosti kojima doprinosimo lakšem nošenju sa svim posljedicama vezanim za pandemiju i potres, ali i stvaramo svijest o Zagrebu kao gradu koji željno ponovo očekuje svoje goste”, navodi Bienenfeld.
Dodaje da će s postupnim popuštanjem mjera naglasak stavljati na Zagreb kao najveći dnevni boravak na otvorenom, pun zelenih površina s mogućnostima za sportske i rekreacijske aktivnosti. U početku će se obraćati domaćim i gostima iz Slovenije, Austrije, Češke, Mađarske, a čim se stvore uvjeti, i gostima iz Italije, Bavarske, ali i Srbije te BIH. Nakon toga su na redu daleke zemlje.

“Blizina jakim emitivnim tržištima i iznimno malo oboljelih čine Zagreb i Hrvatsku u ovom trenutku jedinstvenom i poželjnom destinacijom. Pomalo u grad dolaze turisti, ponajviše domaći. U Zagrebu se, trenutno, dnevno ostvaruje od 800 do 900 noćenja, no situacija se mijenja na bolje iz dana u dana”, optimistična je direktorica Turističke zajednice Zagreba.

I naša sugovornica Josipa sigurna je da nam je budućnost svjetla. Većina njezinih rezervacija od lipnja na dalje nisu otkazane. Nitko nije rekao da neće doći jer neće moći u katedralu, puno je bitniji cjelokupni doživljaj, kaže nam. Dok su Prirodoslovni muzej, Povijesni i Muzej za umjetnost i obrt teško oštećeni potresom, Etnografski muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej prekinutih veza i mnogi drugi su ostali neoštećeni.

Ako epidemiološka situacija ostane dobra u rujnu bi opet trebao jako krenuti kongresni turizam. “Taj nesretni potres nam je dao dodatan štih da ispričamo što se dogodilo s gradom ovog proljeća i povežemo to sa starinom”, smatra Josipa. “I kolege kreću dalje s radom. Kreće ‘Povratak coprnica’ za tjedan dana, evo prva tura je već rasprodana.”
Bitno je, naglašava, da se gosti u našem gradu osjećaju sigurno, oni moraju znati da im nudimo doživljaj. Fokus bi nam sada trebao biti na male grupe, privatne ture, prilagođene svakom gostu.
“Potres, a niti korona nas ne mogu natjerati da zaboravimo našu povijes, zaključuje

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:32