ZAGREB - Sudac: Koliki mjesečni prihod ostvarujete?
Okrivljeni: 2500 kuna.
Sudac: Vlasnik ste zaštitarske tvrtke. Podigli ste kredit i mjesečna rata vam iznosi 22.000 kuna. Kako sa 2500 kuna prihoda uspijevate otplaćivati ratu kredita?
Okrivljeni: Pomaže mi obitelj i teta iz Njemačke. Imam imućnog brata, sestra i šogor imaju uspješnu tvrtku.
Bogatima veća kazna
Ovo je jedna od čestih situacija iz hrvatskih sudnica, kad sudac pred sobom ima počinitelja kaznenog djela kojem mora “odrezati” novčanu kaznu, a ovaj prikriva svoje stvarne prihode. Sudac ih je, međutim, dužan utvrditi, zatim izračunati iznos njegova dnevnog prihoda pa odrediti koliko ukupno dnevnih prihoda mora platiti.
Stvarni prihodi počinitelja za suca su često tamna brojka jer ih osuđenik u pravilu prikriva i umanjuje kako bi platio što manju kaznu. Međutim, uskoro će suci sve češće biti u situaciji da sami odgonetaju prihode počinitelja kaznenih djela jer novi Kazneni zakon, koji je u pripremi, predviđa da za svako djelo za koje su predviđene do tri godine zatvora može biti izrečena novčana kazna.
Prema nacrtu novoga Zakona, utvrđena je i gornja granica dnevnog dohotka na temelju kojeg sudac određuje novčanu kaznu. Taj je iznos 10.000 kuna, a sudac okrivljenom može izreći najviše 300 dnevnih iznosa, dakle tri milijuna kuna. Smisao je zakona da za isto kazneno djelo imućniji plate i nekoliko puta više od siromašnijih.
Sudac će kod svakog osuđenika morati procjenjivati ne samo ukupne prihode, nego i ukupnu imovinu te prihode koje od nje ostvaruje. Ustanovi li da prijestupnik ima nekretnine koje osobno ne koristi niti iznajmljuje, morat će utvrditi koliku bi potencijalnu zaradu ostvarivao i koliko bi iznosili njegovi potencijalni prihodi od imovine. Novčanu kaznu odredit će na temelju stvarnih i potencijalnih prihoda.
Složen posao
Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda i član stručne radne skupine koja priprema nacrt novoga Zakona, rekao nam je kako je svjestan da će izricanje novčanih kazni i naplata biti složen posao jer će suci morati uložiti više truda u utvrđivanje primanja i imovine počinitelja. Objašnjava da je najviši dnevni dohodak utvrđen na osnovu zakonskih rješenja Njemačke, Austrije i Švicarske. Ako sudac nema pokazatelja utvrditi ukupni prihod počinitelja kaznenog djela, odredit će ga na temelju slobodne sudačke procjene.
Slobodna procjena
Na primjer, objašnjava Mrčela, sudac može doći u situaciju izreći novčanu kaznu strancu koji dio imovine ima, primjerice, u Indiji. Neće tražiti od Indije podatke već će na temelju prikupljenih informacija slobodno procijeniti njegove prihode i odrediti kaznu. Odvjetnici s kojima smo razgovarali ističu da suci u praksi dnevni dohodak okrivljenih u pravilu utvrđuju na temelju njihove usmene izjave o visini mjesečne plaće.
Naši suci, kaže naš sugovornik, još nemaju razvijenu svijest da je plaća tek jedan od prihoda. Za provjerom ukupnih prihoda posežu tek kad optuženi izjavi da nema nikakvih prihoda.
Odvjetnik Zoran Ivanišević tvrdi da je obvezivanje sudaca da procjenjuju ukupnu imovinu i prihode osuđenog davanje sucima ovlasti koje imaju porezna tijela, a kojima za to nekad trebaju mjeseci, pa i godine. Njegov kolega Emil Havkić smatra da će novčane kazne što će ih suci donositi na temelju slobodnih procjena biti lako osporavati u žalbenom postupku.
Nije dobro omogućiti imućnima da slobodu kupuju novcem
Intencija novog Zakona da se za djela do tri godine ne ide u zatvor nisu naišle na odobravanje odvjetničkih krugova
Odvjetnik Emil Havkić ocjenjuje problematičnim intenciju nacrta novog Kaznenog zakona da se za sva djela za koja je predviđen zatvor do tri godine može izreći novčana kazna. Treba imati na umu, kaže, da i među tim djelima ima vrlo ozbiljnih.
Među njima su, primjerice, nabavljanje oružja namijenjenog počinjenju kaznenog djela, širenje vjerske, rasne i nacionalne mržnje te neki oblici diskriminacije, iskorištavanje žrtava trgovine ljudima, nesavjesna proizvodnja lijekova, neki oblici nadriliječništva i nesavjesnog liječenja, izvanbračna zajednica s osobom od 14 do 16 godina, zapuštanje i zlostavljanje djeteta, ugrožavanje okoliša otpadom, itd...
- Nisam siguran da je problem prenapučenosti hrvatskih zatvora trebalo rješavati tako da se imućnim prijestupnicima ovih djela omogući da slobodu kupuju novcem.
Zamislite samo menadžera u tvrtki koja ugrožava okoliš odlaganjem otpada. Može se dogoditi da je njegovoj tvrtki jeftinije platiti novčanu kaznu za to djelo nego propisno zbrinuti otpad - tvrdi Havkić.