Odluči li se ministar financija za ukidanje najveće porezne stope na plaće od 40 posto, profitirat će oni koji zarađuju više od 8895 kuna, a pojača li osobni odbitak s 2200 na 2600 kuna, profitirat će gotovo svi zaposleni. Bude li u igri varijanta da se povećaju odbici, a zadrži stopa od 40 posto, onda će se granica njezine primjene pomaknuti tako da će kačiti plaće od 11.471 kunu umjesto sadašnjih 8895 kuna, piše Slobodna Dalmacija.
No, nikakve porezne promjene ne mogu pomoći onima s malim plaćama. Zaposleni koji sada primaju do 3300 kuna plaće i uzdržavaju jedno dijete ili ljudi s dvoje djece koji zarađuju do 4840 kuna ni sada ne plaćaju ni lipe poreza na dohodak. Plaće su im manje od potpune porezne poštede na koju imaju pravo za sebe i djecu. Pomjeri li Boris Lalovac osobni odbitak na 2600 kuna, taj će krug potpune porezne poštede proširiti na sve zaposlene s jednim djetetom i plaćama do 3900 kuna te na 5720 kuna za one s dvoje djece.
Do tih iznosa ovi ljudi uopće neće plaćati porez, pa će, primjerice, roditeljima dvoje djece na poreznoj kartici s 5720 kuna bušte koji danas plaćaju 115 kuna poreza, ostati cijeli taj iznos poreza. Osobni odbitak je važan jer se iz tog iznosa egzistencijalnog minimuma kojeg država pošteđuje poreza, računaju neoporezivi dijelovi plaća za djecu i uzdržavane članove obitelji, kao i porezni razredi. Tako će veći odbitak malo raširiti porezne razrede, pa će se s 12 posto poreza udarati 2600 kuna plaće umjesto sadašnjih 2200, a s 25 posto će se udarati do 10.400 kuna umjesto sadašnjih 8800 kuna...
Naša okvirna simulacija poreznih promjena koju smo napravili za Splićane koji plaćaju prirez na porez od 10 posto i na poreznoj kartici nemaju djecu pokazuje da će oni koji sada primaju 3500 kuna dobiti 52,8 kuna više plaće. Ljudi s prosječnom plaćom od 5497 kuna poreznim će promjenama profitirati za 167 kuna. Splićani danas upadaju u škare najmasnije porezne stope od 40 posto zarađuju li 8895 i više kuna. Ubuduće bi im se ta granica pomaknula na 11.471 kunu.
Tako bi plaća od 8895 kuna porasla za 167 kuna, a ona od 10.000 kuna za 490 kuna. Neto plaća od 15.000 kuna skočila bi za 926 kuna, a kada bi se potpuno ukinula stopa od 40 posto, onda bi ta plaća porasla za 1966 kuna. Jedna visoka direktorska plaća od 30.000 kuna, zbog promjene odbitaka, porasla bi 926 kuna, a s ukidanjem stope od 40 posto povećala bi se za 6385 kuna. S te se plaće danas ukupno plati 18.688 kuna poreza i prireza, dok bi se ukidanjem stope od 40 posto platilo 12.300 kuna, a ostane li stopa, onda bi taj porezni ceh iznosio 17.762 kune.
Blaži tretman za veće plaće i ukidanje stope od 40 posto vjerojatno bi doveli do toga da neke strane kompanije odaberu za svoja sjedišta Hrvatsku i u njoj plaćaju svoj top-menadžment, umjesto da rade iz susjednih zemalja regije. Ukidanje porezne stope od 40 posto obuhvatilo bi oko 150.000 bolje plaćenih zaposlenih, među kojima su liječnici, sveučilišni profesori, inženjeri...
Lalovac i Milanović moraju razmisliti što će napraviti, no znaju da će, učine li to, otvoriti rupe u prihodima općina i gradova koji prihoduju većinu poreza i kompletan prirez na plaće. Njima bi moglo pofaliti oko dvije milijarde kuna godišnje, ali će njima ići i prihod od budućeg poreza na sve nekretnine. Istina je i da su rijetki među njima, poput gradonačelnika Omiša i Metkovića, bili spremni na radikalnije mjere poput prodaje službenih limuzina da bi uredili vrtić ili na smanjivanje plaća zaposlenima... Za većinu nema zime, zapošljavaju savjetnike, koordinatore, koordinatore koordinatora, tajnice tajnica, dok su njihovi građani koji im pune proračune ostajali bez posla, trpjeli smanjivanje plaća i obaranje standarda na razine da im je san postao teleći šnicel, piše Slobodna Dalmacija.