Ministru znanosti Predragu Šustaru trebalo je ovaj put malo vremena za zaključak: slovom zakona, dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić praktički sutra mora u mirovinu.
Razloga za to je više, a posebna istraga provest će kako bi se utvrdilo je li se dekanu neovlašteno isplaćivala plaća za neobavljen posao.
U Šustarovu mišljenju koje je uputio zagrebačkom rektoru Damiru Borasu stoji kako ne postoji pravna osnova prema kojoj bi prof. dr. Vlatko Previšić nastavio radni odnos nakon isteka akademske godine 2015./16. u kojoj je navršio 70 godina. Ta je akademska godina upravo pred istekom pa Previšić – koji je 70 navršio 20. listopada 2015. - treba biti umirovljen.
Do 70 godina
Ključni razlog za to jest što ne postoji radno mjesto na kojem se obavljaju samo poslovi dekana, već je uz obavljanje položaja dekana nužan i status profesora odnosno nastavnika te se imaju obavljati i ti poslovi, u smanjenom obujmu. A prema odluci Ustavnoga suda iz 2014. za osobe koje su, kao Previšić, zatečene u statusu redovnog profesora u trajnom zvanju njihov radni odnos može trajati najduže do kraja akademske godine u kojoj navršavaju 70 godina.
Dakle, položaj dekana neodvojiv je u odnosu na ugovor za radno mjesto nastavnika, pa je pravni manevar iz dodatka ugovora o radu kojim bi Previšić nastavio obavljati isključivo dužnost dekana kao radno mjesto nakon kraja 2015/16. - nezakonit, stoji u mišljenju s potpisom ministra.
Provjera je pokazala da je prvih godinu i pol dana dekanskog mandata i Previšić obavljao po starom ugovoru za redovitog profesora u trajnome zvanju, a onda je ugovor iznenada promijenjen u ugovor za dekana (8. 4. 2016.).
U ministrovu pismu rektoru stoji i sljedeće: „Ukoliko je, postupajući po ovom dodatku, dekan prekinuo svoje obveze rada u nastavi, o čemu molimo Vaše očitovanje, Ministarstvo će utvrditi da li se dekanu neovlašteno isplaćivala plaća, odnosno sredstva iz Državnoga proračuna, za neobavljen posao“.
Sporni dodatak
- Kada bi Previšić ostao dekan, kršio bi propise koji uređuju da dekan u 20 posto norme mora obavljati nastavu, a što u ovoj akademskoj godini ne bi smio prema zakonu, pa bi bilo nejasno koliku bi uopće plaću trebao primati. Ne bi mogao cijelu, upravo zbog nesudjelovanja u nastavi – objašnjavaju nam upućeni.
Nadalje, sporan je i na Filozofskom fakultetu sklopljeni dodatak ugovora o radu po kojemu je Previšiću produljen rad do 30. rujna 2017.
Dodatak ugovora o produljenju rada Previšića na dnu potpisuju zaposlenik Vlatko Previšić i dekan Vlatko Previšić, s time da je za potpis vlastitog ugovora Previšić ovlastio svog prodekana za organizaciju, profesora Željka Holjevca pa ga je ovaj potpisao u Previšićevo ime.
Pojednostavljeno, dekan Previšić dodatak ugovora potpisuje s Vlatkom Previšićem za radno mjesto – dekana Previšića.
Pritom, upozorava ministar Šustar, sporni dodatak ugovora nije dostavljen Ministarstvu.
- Da je, Ministarstvo bi se ranije očitovalo na nezakonitost njegova sadržaja, tvrdi naš izvor iz MZOS-a.
Ispod radara priče o radu dekana Previšića, provirila je i informacija da Filozofski fakultet kao najveća hrvatska znanstvena i visokoškolska ustanova u humanističkim i društvenim znanostima – nema Pravilnik o radu fakulteta. Time krši i obvezu iz Zakona o radu, upozorava ministar rektora u pismu.
Nadalje, ustanovljeno je da se krši i Pravilnik o osnovama financiranja visoke naobrazbe na visokim učilištima koji propisuje uvjet rada u nastavi u smanjenom obujmu.
Odluka na rektoru
Ostaje pitanje – što dalje? Budući da ministar znanosti nema mogućnost razriješiti dekana za kojega smatra da mu prestaje radni odnos, odluka je na rektoru Sveučilišta. On ima mogućnost ili razriješiti Previšića i postaviti v.d. dekana ili ga nagovoriti da se sam povuče. Ne dođe li do toga, Ministarstvu preostaje mogućnost prema kojemu može neisplatiti plaću dekanu za kojega smatra da više nije u radnome odnosu.
Dekan Previšić u četvrtak nije bio dostupan za izjavu, a komentar rektora na novonastalu situaciju očekuje se nakon konzultacije sa suradnicima.
- U svom postupanju upućujemo Vas da se vodite načelom zakonitosti i osnaživanja institucija u sustavu visokog obrazovanja, pri čemu ističemo kako Ministarstvo neće prihvatiti pritiske i donošenje izvaninstitucionalnih odluka koje se odnose na rad akademske zajednice – znakovito završava Šustarovo pismo Damiru Borasu.
---------------------------------
Fakultetsko vijeće i dalje je nelegitimno
Umirovljenjem Vlatka Previšića riješen je samo jedan dio problema. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta i je dalje nelegitimno jer u njemu nema studentskih predstavnika zbog pogrešne i nelegalne odluke Senata koju je ishodio rektor Damir Boras. Temeljna odgovornost je dakle na rektoru, zbog čega je Fakultetsko vijeće podnijelo Ministarstvu znanosti zahtjev za upravnim nadzorom nad zakonitošću rada Sveučilišta u Zagrebu, kaže profesor Nenad Ivić, član Vijeća Filozofskog fakulteta.
Zahtjev za upravnim nadzorom nad zakonitošću rada Sveučilišta, kojega je potpisalo 59 članova Vijeća, pokrenut je zbog provjere legalnosti odluke Senata o poništenju izbora za Studentski zbor fakulteta, odnosno razrješenju studentskih predstavnika iz Vijeća. Senat je, podsjetimo, ustvrdio da postupak izbora protivan Zakonu o studentskom zboru, Pravilniku o izborima i Statutu fakulteta. Isključenjem studenata iz Vijeća, ključno fakultetsko tijelo ostalo je u krnjem sastavu.
Iako je zadovoljan reakcijom ministra Šustara, Ivić napominje kako bi osobno više volio da je Fakultetsko vijeće uspjelo Previšiću izglasati razrješenje.
- Odluka je i dalje u rektorovim rukama, kao i rukama državnih tijela koje moraju nadzirati legalnost njegovih odluka. Ni rektor nije iznad zakona, napominje Nenad Ivić, uz zaključak kako postupak nadzora nad radom uprave Sveučilišta ovisi o institucijama koje u nekim slučajevima rade vrlo brzo, a nekada neshvatljivo sporo.