VLADINA STRATEGIJA

NOVI DUGOVI ZA SPAŠAVANJE PRORAČUNA Moramo se zadužiti za još 40 milijardi kuna!

Prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2014., Vlada u ovoj godini ima pravo zaduživanjem financirati 16,3 milijarde kuna manjka u državnom proračunu
 Dragan Matić/CROPIX

Nedavna oštra javna polemika između Slavka Linića, ministra financija, i znanstvenika s Instituta za javne financije još jednom je u žarište javnog interesa privukla problem javnog duga, odnosno duga države, lokalne uprave i onog dijela duga javnih poduzeća za koji je država dala jamstva.

Prema procjeni Hrvatske narodne banke, taj je dug krajem 2013. iznosio oko 213 milijardi kuna, s tim da je u prva tri tromjesečja porastao za 19,7 milijardi, na 203,0 milijardi kuna. Međutim, zbog novog zaduživanja, odnosno izdavanja državne obveznice u studenome u iznosu od milijardu dolara, javni bi dug do kraja 2013. mogao dosegnuti oko 213,2 milijarde kuna ili 64 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 8,6 postotnih bodova BDP-a više u odnosu na 2012. godinu, piše Slobodna Dalmacija.

Pritom će se većina od tih milijardu dolara upotrijebiti za financijske potrebe države u 2014. godini, a u takvo pretfinanciranje išlo se zbog velikog opterećenja javnih financija kad je u pitanju podmirivanje deficita državnog proračuna i refinanciranje pristiglih tranši glavnice duga.

Kvaka 22

Prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2014., Vlada u ovoj godini ima pravo zaduživanjem financirati 16,3 milijarde kuna manjka u državnom proračunu, refinancirati 22,5 milijardi kuna dospjelog duga, s tim da ukupna razina zaduživanja, uključujući i državna jamstva, može dosegnuti 40 milijardi kuna.

Radi objašnjenja treba naglasiti da će državni dug porasti “samo” za iznos od 16,3 milijarde kuna, koliko iznosi manjak državnog proračuna, dok se prispjele glavnice duga “samo” refinanciraju novim zaduživanjem i to nije novi dug. Naravno, “kvaka 22” je u tome što se na to refinanciranje plaćaju kamate i te kamate ipak znače povećanje javnog duga. Inače, na temelju “računovodstvenih standarda” na osnovi kojih se radi analiza državnog proračuna, u račun prihoda i rashoda državnog budžeta ulaze kamate, a ne i glavnica, koja ide pod stavku takozvanog “računa financiranja”.

To znači da osim spomenutih 22,5 milijardi kuna glavnice koje ove godine dolaze na naplatu i koje se mogu refinancirati novim kreditom ili izdavanjem obveznica, i koje kao takve ne ulaze u konsolidirani budžetski deficit, na naplatu dolazi i 11,5 milijardi kuna kamata. Te kamate ulaze u konsolidirani deficit i u 2014. će činiti dvije trećine ukupnog proračunskog manjka. Da budemo jasniji, kamate u iznosu od 11,5 milijardi kuna čine 11 posto rashoda državnog proračuna u 2014. godini.

Naputak iz Bruxellesa

Nadalje, treba naglasiti kako će zbog “naputka” Europske komisije Vlada trebati u ovoj godini ipak smanjiti deficit državnog proračuna za najmanje tri milijarde kuna, a prema tumačenju te “direktive” bivše ministrice financija Martine Dalić, za čak šest milijardi kuna. To bi onda značilo i da će se taj iznos (tri ili šest milijardi kuna) smanjiti, kao i potreba za zaduživanjem u 2014. godini. No, bez obzira na to, očito je da javni dug svake godine sve više pritišće državne financije, jer nas kamate na taj dug “uništavaju”, a najbolnije su kamate na refinanciranje, dakle kamate na “stari” dug koji zbog stalnog manjka u blagajni ne uspijevamo vraćati.

Glavnicu starog duga mogli bismo početi vraćati jedino kad bismo u državnom proračunu uspjeli ostvarili suficit i imati “viška” novca kojim bismo plaćali barem dio prispjele glavnice duga. Do tada naš će dug rasti u apsolutnim iznosima, ali i u relativnima u odnosu na BDP, jer nam brže raste dug nego BDP (koji je ovih godina i padao).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. listopad 2021 07:39