Ustavnim sucima od iduće godine plaće će ipak rasti zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak jer u Vladi smatraju da oni trebaju biti izuzeti od jučer donesene odluke o smanjenju osnovice za plaće državnih dužnosnika.
Vlada je, naime, jučer napokon donijela odluku o novoj osnovici za plaće svih državnih dužnosnika i ona iznosi 3890 kuna bruto, a primjenjivat će se od 1. siječnja iduće godine. Ova odluka donesena je, podsjetimo, kako plaće vodećim državnim dužnosnicima ne bi rasle zbog povećanja neoporezivog dijela dohotka, odnosno cilj je da plaće svih državnih dužnosnika ostanu na približno istoj razini kao i do sada.
To bi se trebalo odnositi i na Ustavni sud, međutim, oni će biti jedni od rijetkih državnih dužnosnika kojima će se plaća povećati u prosjeku za oko 1000 kuna. Kada je riječ o Vladi i Saboru, nekim će vodećim političarima plaća rasti, a nekima padati. Zoran Milanović od Nove će godine primati 18.850 kuna, što je za 161 kunu manja plaća od dosadašnje. Predsjednik Sabora Josip Leko od 1. siječnja će primati 280 kuna manju plaću i ona će iznositi oko 19.330 kuna, a potpredsjedniku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova EU Branku Grčiću plaća će biti umanjena za 23 kune i ubuduće će mjesečno primati 19.127 kuna. Najveće povećanje plaće osjetit će ministar pravosuđa Orsat Miljenić jer ima troje djece. Njegova će plaća porasti za 440 kuna.
Saborskim zastupnicima plaća će u prosjeku pasti ili će rasti za oko 200 kuna, ovisno o godinama staža, broju djece, uzdržavanim članovima obitelji i prirezu koji plaćaju. Tako će, primjerice, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kao saborski zastupnik primati 200 kuna veću plaću i ona će iznositi 17.100 kuna.
Najveći gubitnici među dužnosnicima su predsjednik Republike Ivo Josipović i pomoćnik ministra za zaštitu prirode Nenad Strizrep. Njima će se plaća od 1. siječnja smanjiti za oko 450 kuna.
Sadašnja plaća predsjednika Republike, kako su nam rekli u njegovu Uredu, iznosi 22.690 kuna, a od Nove godine primat će 22.240 kuna.
