Hrvatska je, prema službenog procjeni Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2019. imala 4,065.253 stanovnika, od toga 1,970.684 muškarca i 2,094.569 žena, što je u odnosu na godinu prije manje za 22.590 osoba ili 0,6 posto. Posljedica je to sve manjeg broja novorođenih u odnosu na broj preminulih te velikog broja iseljenika, osobito nakon 2013. godine i ulaska Hrvatske u EU.
Tome u prilog govori i usporedba broja stanovnika Hrvatske u odnosu na 2015. Prije pet godina u našoj zemlji, prema procjeni DZS-a, bilo je 4,203.604 milijuna stanovnika, a do sredine prošle godine taj se broj smanjio za 138.351, odnosno za 3,29 posto. Ponavljamo, radi se o procjenama koje se temelje na popisu stanovništva iz 2011. godine te statistikama rođenih i umrlih, odnosno unutarnjih i vanjskih migracija stanovništva, pri čemu ove druge često nisu vjerodostojne, jer se temelje na službenim prijavama i odjavama MUP-u, a svi znamo da brojni naši iseljenici ne odjavljuju svoja hrvatska prebivališta.
Čeka se popis
Stoga ćemo za egzaktnije podatke morati pričekati novi popis stanovništva koji nas očekuje dogodine. No, i procjene ukazuju na nastavak negativnih demografskih trendova praktički u svim promatranim segmentima. Nas je, pak, zanimalo i što misle naše demografi, poglavito kada je riječ o procjeni ukupnog broja stanovnika, odnosno smatraju li oni da je taj broj danas i manji od 4 milijuna.
- To ne može nitko točno reći, jer je definicija stanovnika Hrvatske prilično široko postavljena, pogotovo zbog ljudi koji dijelom žive u Hrvatskoj, a dijelom vani tako da je to dosta škakljivo. Ja bih ipak rekao da nas ima manje od 4 milijuna.
Točni podaci
No, vidjet ćemo i što će pokazati sljedeći popis stanovništva, iako ni on ne može dati točne podatke. Naime, kod nas je u tradiciji da ukućani prilikom dolaska popisivača prijavljuju i osobe iz svoga kućanstva koje realno ne žive u Hrvatskoj cijelu godinu, nego su negdje u inozemstvu i kući dolaze samo u određenim intervalima. Tako će vjerojatno biti i ovaj put, pa sam sklon tome da će popis pokazati da nas ima više od 4 milijuna, iako, kažem, mislim da nas realno nema toliko - smatra dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.
Sve manje mladih
Ono što, pak, i dalje najviše zabrinjava je nastavak kontinuiranog starenja stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva RH tako je sredinom prošle godine iznosila 43,6 godina (muškarci 41,8, žene 45,3), što ga svrstava među najstarije nacije Europe. Za usporedbu, 2015. prosječna starost je bila 42,6 godina, a ako se vratimo na popis stanovništva iz 2001. vidimo da je prosječna starost bila 39,3 godina.
‘’Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (do 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2019. iznosio je 19,3%, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,4%), a najveći u Međimurskoj županiji (21,9%)’’, stoji u izvješću DZS-a, u kojem se ističe kako i ‘’udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu kontinuirano opada te je u 2019. iznosio 41,1%.’’
Sve to posljedično utječe i na druge promatrane elemente, pri čemu je jedan posebno zabrinjavajući, a riječ je o gotovo galopirajućem rastu indeksa starenja, koji pokazuje koliko je starijih od 60 u odnosu na broj mlađih od 19. U konkretnom slučaju, za žene je u 2019. indeks starenja 171,8, što znači da je žena starijih od 60 godina za 71,8 posto više nego žena (djevojčica) mlađih od 19.
Demograf Čipin nije sklon iznošenju teških kvalifikacija, pa se ne slaže da ovakvi podaci sugeriraju kako idemo prema apsolutnoj katastrofi.
- Ne bih išao tako daleko, ali sigurno je da vodi ka laganom odumiranju. To je samo jedan od brojnih pokazatelja starenja populacije. Razloga za to je više, ali ponajprije to je kombinacija činjenice da se ljudski životni vijek produžio, pa danas ima žena koje mogu doživjeti i više od 100 godina, a što možda još i više podiže indeks starenja nego što to čini smanjeno rađanje, koje je naravno drugi razlog takvim rezultatima. Dakle, to je kombinacija produženog životnog vijeka života i manjeg rađanja - rekao je prof. Čipin, koji ističe kako se demografski problemi ne mogu riješiti čarobnim štapićem.
Čarobni štapić
- Činjenica je da smo sve stariji i da se natalitetom teško možemo pomladiti, pa nam jedino preostaju migracije.
Međutim, one nisu opcija, jer niti bi država to dopustila, niti bi toliko ljudi poželjelo doseliti se u Hrvatsku. Demografija je takva da nema čarobnog štapića, jer da on postoji razvijene zemlje bi to riješile na drugačiji način, a ne ovako kako to sada čine, a čine uz pomoć imigranata - istaknuo je naš sugovornik.