Hrvatska Vlada pokušava pronaći način kako povećati iznos novca za Ministarstvo obrane. Razlozi su brojni - od toga da je Hrvatska članica NATO-a, čiji su pripadnici angažirani u brojnim kriznim zonama, da se otvaraju razna žarišta, poput Ukrajine i opet Iraka, pa do toga da su ove godine pripadnici Hrvatske vojske i mehanizacija bili agažirani u spašavanju ljudi i imovine u poplavama.
Kako zbog recesije nije moguće povećati proračunska izdvajanja za vojsku, u Vladi Zorana Milanovića planiraju prodati dio imovine MORH-a, ali i početi naplaćivati instrukcije koje obavljaju pripadnici HV-a. Planove je podržao i ministar obrane Ante Kotromanović koji je prije nekoliko mjeseci bio izuzetno nezadovoljan smanjenjem budžeta Ministarstva obrane.
U planu su tri mjere: prodaja vojarne Kovčanje na atraktivnoj lokaciji na Malom Lošinju, prodaja ili iznajmljivanje nekoliko tisuća kvadrata poslovnih prostora u Zagrebu te naplaćivanje obuke stranih vojnika koju će provoditi iskusni pripadnici HV-a.
A sve kako bi se smanjili financijski problemi s kojima se suočavaju pripadnici oružanih snaga u Hrvatskoj.
- Sigurno nećemo povećavati proračunska sredstva za vojsku jer postoje važniji prioriteti. Znamo da bi to željeli Amerikanci, ali to se neće desiti - rekao je visoki izvor iz Vlade za Jutarnji list.
U usporedbi sa 2012. godinom, udio izdvajanja za vojsku u državnom proračunu smanjen je sa 1,41 na 1,34 posto. Pritom se samo 12 posto troši na gradnju i opremanje, a sve ostalo ide za održavanje i plaće.
Međutim, Ministarstvo obrane posjeduje 618 vojnih nekretnina, a u funkciji ih je 226. U vlasništvu MORH-a je i 278 poslovnih prostora, od kojih je u zakupu 121, a od 2722 stana ne koristi ih se 278. Usto, Vlada je početkom 2014. donijela odluku o davanju ovlaštenja Ministarstvu obrane za upravljanje stanovima, garažama i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske.
Problemi su eskalirali u ožujku nakon što je Vlada napravila novi rebalans državnog proračuna i smanjila sredstva za MORH za otprilike 241 milijun kuna. Nakon posljednjeg rebalansa, Ministarstvo obrane u ovoj godini raspolaže sa 4,278 milijardi kuna umjesto planiranih 4,520.
Interesantno je kako su najveći rezovi u područjima vezanima za inozemne operacije HV-a - Mirovne misije (13 posto), NATO-ove misije (više od 13 posto) i osobito, “EU misije i operacije” koje su srezane za čak 75 posto.
Ironija je u tome što su u MORH-u još i dobro prošli. Tadašnji ministar financija Slavko Linić na početku je tražio rezanje 400 milijuna kuna, što je izazvalo incident. Iznervirani ministar obrane Ante Kotromanović na to je počeo vikati kako se onda može i ukinuti vojska. Smanjenje vojnog proračuna traje već pet godina i zato Vlada Zorana Milanovića situaciju pokušava popraviti prodajom vojnih objekata.
Kada je Branko Vukelić u siječnju 2008. godine postao novi ministar obrane, najvažnijim je ocijenio modernizaciju oružanih snaga, istaknuvši kako mu je cilj do 2010. doći s proračunom za MORH na razinu od dva posto BDP-a. A u to se vrijeme za vojne potrebe izdvajalo 1,8 posto državnog proračuna. Umjesto toga, u 2014. za Ministarstvo obrane troši se 1,34 posto proračuna, iako u NATO-u drže da to treba biti čak dva posto.
Za razliku od Hrvatske, Švedska, Rumunjska, Litva, Latvija i Estonija nedavno su službeno objavile povećanje vojnih proračuna zbog krize u Ukrajini.
Nedavno je Barack Obama, nakon susreta s poljskim predsjednikom Bronislawom Komorowskim, izrazio žaljenje zbog kresanja vojnih proračuna. Upozorio je da se izdvajanja za obranu moraju povećati i prozvao europske zemlje da ne odrađuju svoj posao unutar NATO-a, što je pokazao slučaj Ukrajine. Obama je najavio da će nakon ruske aneksije Krima SAD povećati vojni proračun.
Postoje i drukčija mišljenja. Njemački ministar financija Wolfgang Schauble za magazin Spiegel je rekao da veća izdvajanja za vojsku, ili povećanje broja vojnika na istočnim granicama NATO-a, može dovesti do rasta političkih tenzija i kako nema razloga za povećanje vojnih budžeta zbog krize u Ukrajini.