Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovan je šestim članom kardinalskog povjerenstva za nadzor djelovanja Instituta za religijska djela (IOR, talijanski Istituto per le Opere di Religione), poznatog i kao Vatikanska banka, objavljeno je jučer. Riječ je o izuzetno značajnom imenovanju i ovo je prvi puta da je netko od crkvenih prelata iz naše zemlje došao na položaj s kojega će kontrolirati središnju financijsku instituciju Vatikana (a onda, jasno, i Katoličke crkve).
Loža P2
IOR, osnovan 1942. godine, kroz svoju je relativno kratku povijest bio stalno praćen skandalima, a možda je najveći onaj iz 1982. godine kad je na čelu banke bio nadbiskup Paul Casimir Marcinkus. Te je godine naime propala Ambrozijanska banka s kojom je Marcinkus bio poslovno povezan pa se počelo pričati i o vezama s masonskom ložom P2 Lucia Gellija da bi sve završilo tragično: Roberto Calvi, čelni čovjek Ambrozijanske banke (poznat pod nadimkom “Božji bankar” zbog veza s Vatikanom) pronađen je obješen pod mostom Crnih fratara u Londonu.
Vatikanska banka je i dalje nastavila djelovati, ali sve su se glasnije čule priče o izravnoj povezanosti IOR-a i mafije.
Pranje novca
O kriminalnom novcu koji se upravo ovim putem prao i ostao izvan dometa talijanskih, europskih pa i svjetskih pravosudnih organa. Sređivanje stanja u toj financijskoj instituciji započeo je papa u miru Benedikt XVI između ostalog i zbog pritiska s europske i talijanske financijske scene.
Naime, nakon što je izbila globalna financijska kriza 2008. godine zemlje EU i SAD-a su znatno pooštrile pravila bankarskog poslovanja, ali i procedure zaštite od kriminalnog djelovanja, vezano kako za bankarske malverzacija kojima se pojedincima omogućavalo da izbjegavaju plaćanje poreza, tako i za pranje novca. U nekoliko je izvješća europskih financijskih tijela sve donedavno upravo Vatikanska banka isticana kao jedna od rijetkih koja nije prihvatila nove standarde poslovanja.
Dolazak Franje
A onda je došao papa Franjo. Stoga je već obavljeno i “čišćenje” sumnjiivih računa i plasmana pa su prihodi za prošlu godinu drastično pali: s 86,6 milijuna 2012. godine na svega 2,9 milijuna.
U takvim će, dakle, novim okolnostima kardinal Bozanić morati skrbiti da se to poslanstvo ispuni. S jedne strane potvrda ugleda, ali i ozbiljna i teška odgovornost.
Čistka nakon izbora Bergoglia
Za razliku od povučenog Benedikta XVI koji se nije snalazio u vatikanskim dvorskim igrama i intrigama, Bergoglio se latio tog herkulovskog zadatka. Smijenjen je dosadašnji predsjednik upravnog odbora Ernst von Freyberg, a zamijenio ga je Jean-Baptiste de Franssu, Francuz i financijaš. Australski kardinal George Pall, predsjednik Tajništva za ekonomiju, izjavio je kako je došlo vrijeme “za drugu fazu reformi IOR-a”, što zasigurno nije dobro leglo mnogima u Vatikanu niti oko njega, ali jasno je da iza toga stoji papa Franjo. Potvrđeno je pak, iako potiho, da će se IOR od sada što više baviti platnim uslugama za crkvu te da će odustati od investicijskih djelatnosti.
PIŠE INOSLAV BEŠKER Papa Frane Bozanića je nagradio zbog Dajle
Imenovanje Josipa Bozanića u Kardinalsko povjerenstvi za nadzor nad Institom za religijska djela (IOR), koji zovu i “Vatikanskom bankom”, sigurno nije uzdarje za njegov čvrst pravnički stav u sporu oko samostana u Dajli, ali mu jamačno nije škodilo što se sukobio i s većinom hrvatskih biskupa jer je zdušno branio pravo, s Paoom, a uz nos “domoljubnim” presizanjima.
Ista bolest - podređivanje pravnih i ekonomskih standarda potrebama “naših dečkih” - temeljito je nagrizla i IOR, koji se u jednom trenutku srozao do razine “praonice novca” za mafiju.
Papa Frane i pročelnik Tajništva za ekonomiju, australski kardinal George Pell, odlučili su kompletno raščistiti scenu i dovesti nove ljude, pa će IOR, kako smo bili najavili, napustiti i predsjednik Ernst von Freyberg, koga je doveo Benedikt XVI. Umjesto njega stiže francuski financijaš Jean-Baptiste de Franssu, prethodno član Komisije za reforme koju je osnovao papa Bergoglio.
Iako i sam talijanskog porijekla, papa Argentinac je smanjio broj talijanskih prelata koji nadziru IOR, a i kurijalnih. Među kardinalima iz inozemstva i s direktnim pastoralnim iskustvom je, eto, i zagrebački nadbiskup i metropolit Josip Bozanić, kao “tiha voda...”.