Upravno vijeće Dječje bolnice Srebrnjak izabralo je za novog ravnatelja te ustanove prim. dr. sc. Darka Richtera, dr.med., znan. sur., spec. pedijatrije i užeg specijalista pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije.
Novi ravnatelj trebao bi, prema najavama iz Upravnog vijeća biti inauguriran na sjednici Upravnog vijeća za sedam dana, kada će biti razriješena sadašnja v.d. ravnateljica Duška Markov Glavaš.
Kad se malo prouči njegove stavove izrečene u ranijim intervjuima da se zaključiti da je Richter blizak Crkvi. Tako je u intervjuu za Glas Koncila 2010. godine rekao da se on i supruga nisu odlučili za umjetnu oplodnju jer ona na neki način predstavlja "silovanje u epruveti".
No, ta izjava nije jedina po kojoj ga domaća javnost pamti. Naime, Richter je odgovarao na upite ljudi na jednom zdravstvenom forumu, a njegovi odgovori vrlo su brzo postali viralni. Kad ih vidite, bit će vam jasno i zašto...
Korisnica foruma upitala je dr. Richtera za savjet u vezi problema s nosom, grlom i katastrofalnom krvnom slikom svoje kćeri, a dobila je sljedeći odgovor: "Za sada nemojte gnjaviti niti dijete, niti mene. Što ste neurotični? I zašto se ne možete strpiti do tih nalaza?"
Na pitanje o vremenskom razdoblju u kojem mogu biti gotovi alergo testovi iz krvi, doktor je odgovorio: "To treba pitati laborante. Mogu biti gotovi isti dan, a mogu biti gotovi i za 20 godina."
Korisnici foruma koja ga je pitala smije li dojilja popiti Plivadon i izlučuje li se on u mlijeku, dr. Richter odgovara: "Sve što dospije u krv, izlučuje se dojkom i to otprilike 80-90% koncentracije iz krvi nađe se u majčinom mlijeku. Da li se smije ili ne? Što ja znam? To je vaša odluka."
Jedna korisnica foruma upitala je dr. Richtera sljedeće: "Poštovani, mojoj nećakinji staroj 3,5 mjeseca se u području obrve, točnije na početku obrve pojavila nekakva kvržica veličine graška cca, malo manja. Recite što bi to moglo biti?" Doktorov odgovor je glasio: "Ne znam."
Na pitanje o gornjoj dobnoj granici za dojenje djeteta, dr. Richter ponudio je sljedeći odgovor: "Gornja dobna granica ne postoji. Neki bi se dojili i nakon što dobiju vozačku dozvolu, no takvi, nakon što ih majka odbije, obično sišu prst, a kasnije razvijaju tzv. analno-oralne crte ličnosti, ili jesu takva ličnost. U društvima koje žive istisnki u prirodi, majke doje dok se ne rodi novo dijete, obično 2-3 godine. No, u principu, dijete nakon 6 mj., kada nekako simultano gubi refleks automatskog gutanja i proklijaju mu zubi, počne jesti meku ili pasiranu ili prethodno sažvakanu hranu (u društvima koje žive istinski u prirodi), i dojenje po malo gubi na značenju. Ipak, ono zadržava vrlo veliku nutritivnu ulogu u tim primitivnijim društvima, dok u tehnološki razvijenim sredinama ta uloga nije bitna. U imunološkom smislu bitno je dojiti, ali ISKLJUČIVO dojiti, bez dodataka umjetnog mlijeka ili bilo čega drugoga, barem 4-6 mjeseci, potom diversificirati prehranu. U nutritivnom smislu gotovo da danas i nije bitno dojiti, nitko u tehnološki razvijenim društvim nije zbog toga umro od gladi. Ima i psihološki apsekt, i tog ranog dojenja, kao i predugog dojenja. Predugo dojenje nema nikakvu nutritivnu ulogu, nikakvu imunološku ulogu, a uzgaja analno-oralne tipove. A koja je gornja granica? Kada uočite analno-oralne crte, gotovo je. S time da analno-oralnih tipova ima i bez predugog dojenja. Većina političara, po mojem mišljenju, bili su malo predugo dojeni."
Druga korisnica foruma upitala ga je pak o suhom kašlju njezina 8-mjesečnog sinčića, a dobila je sljedeći odgovor: "Ne bih se uzrujavao. Kada zakašlje on, zakašljao bih za inat i ja, nek' me čuje, pa neka brine. Je njemu više trebam, barem sada. Savršeni mir svojstven je samo pokojnicima, i ljudima čiste savjesti, ali i ovima samo u snu. Ako ne kašlje dok spava, ima čistu savjest i zdravi organizam. Nemojte pušiti kod kuće."