Radovan Dobronić

Novi šef Vrhovnog suda o prvom danu na poslu: ‘Bilo je dosta ugodno, neke stvari još moram saznati‘

Suci su profesionalci, u procesu izbora prvi je puta bila pomalo neobična situacija, kazao je
Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH
 Damjan Tadić/Cropix

Nakon polaganja prisege, novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić odradio je prvi dan na poslu. Od njega se očekuje povećanje učinkovitosti pravosudnih tijela, a za to će biti potrebna kvalitetna suradnja s izvršnom i zakonodavnom vlasti. Pred hrvatskim pravosuđem je reforma koja je i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vlada se u tu reformu obvezala uložiti 730 milijuna kuna. Kakvu atmosferu u pravosuđu može donijeti novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda govorio je u Dnevniku HTV-a.

Na pitanje novinara HRT-a Branka Nađvinskog kako je prošao prvi dan na poslu, na novoj funkciji i je li možda osjetio neprijateljsku atmosferu s obzirom da ga suci vrhovnog suda baš i nisu htjeli novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić rekao je kako nema nikakve neprijateljske atmosfere.

- Bilo je dosta ugodno. Zadržao sam se u razgovorima sa sucima Mrčelom, Kosom i Kontrecom koji su vodstvo Vrhovnog suda. Razgovor je bio ugodan, oni su me u grubim crtama obavijestili. Neke stvari znam, neke još moram saznati. Suci su profesionalci, u procesu izbora prvi je puta bila pomalo neobična situacija i možda se očekuje neki strah, ali nikakvih neugodnosti nije bilo, baš obrnuto, rekao je Dobronić.

- Par dana, mjesec dana, moram vidjeti situaciju. Porazgovarat ću sa svim sucima, vidjet ću kakve tko ima interese i želje i onda ću donijeti odluku. Unaprijed ne mogu ništa posebno, ali uzimat ću u obzir stavove, procijenit ću rad, iskustvo i procijeniti na temelju toga, objasnio je Dobronić za HRT.

Jeste li Marina Mrčelu uspjeli pitati nešto oko tajminga objave pravomoćne presude u slučaju Fimi media? Kolidirala je s vašim izborom u Saboru, pitali su novinari..

- Nismo razgovarali o konkretnim predmetima nego o organizaciji i propisima, naveo je predsjednik Vrhovnog suda.

Kazali ste da su suci Vrhovnog suda u izboru predsjednika suda tobože bili samo za struku te da njima nije jasan položaj sudbene vlasti u okviru demokratskog sustava. Možete li malo pojasniti tu izjavu?

- Mogu, to je bilo u procesu izbora, kad su neki bili, možda nećemo reći strastveni, no treba pojasniti stvar. U prethodnom dijelu postupka su neke stvari oko izbora sudaca, pogotovo sudaca Vrhovnog suda ili predsjednika, bile jednim dijelom pogrešno interpretirane.

- Mogu, to je bilo u procesu izbora, kad su neki bili, možda nećemo reći strastveni, no treba pojasniti stvar. U prethodnom dijelu postupka su neke stvari oko izbora sudaca, pogotovo sudaca Vrhovnog suda ili predsjednika, bile jednim dijelom pogrešno interpretirane. Naijme, ovo rješenje koje mi imamo putem Državnog sudbenog vijeća za gotovo sve suce osim predsjednika Vrhovnog suda, ono je kao rješenje moguće i ono uopće nije loše zamišljeno. U njemu je relativna većina sudaca, ali imate i predstavnike pravnog fakulteta, ima i 2 predstavnika Sabora kao politike, znači jedan mješoviti sastav.

On uopće nije takav da ne bi mogao funkcionirati, međutim o čemu se tu radi. Iz vida su se ispustili već povijesni korijeni takvog sustava. Naime, takav je sustav bio uveden prije nekih 10-15 godina kada je bio prvi val zemalja bivšeg komunističkog sustava, Poljska, Češka, Mađarska, dakle prije nas desetak godina. Tada se postavilo pitanje Europskoj komisiji kakv sustav izbora sudaca za te zemlje koje su neposredno izašle iz komunističkog sustava bio najbolje. Iz Europske komisije su rekli vi ste kroz to dugotrajno razdoblje življenja u totalitarnom sustavu izgubili građanski kontinuitet, uhodanost i odgovornost u izboru sudaca koje u tradicionalnim, velikim zemljama Franjuska, Njemačka provodi politika, ali vrlo odgovorno.

Suština je ta da je to samo jedan formalni blagoslov politike. U stvarnosti u tom procesu sudjeluje još širi krug raznih civilnih udruga koje daju mišljenje. Međutim, cijeli se sustav opravdava time da su i sodovi u sudbena vlast u demokratskom sustavu dio vlasti i da mora postojati određeni oblik, mogućnost kontrole i sudbene vlasti. Sad su uveli taj sustav da ipak formalno politika imenuje pa kad imate u Njemačkoj ili Austriji da ministar pravosuđa predlaže suce ili predsjednika Vrhovnog suda izravno predsjedniku Republike koji ih imenuje na prvi pogled biste rekli da je to užasno, ali to nije tako, to je samo forma, objasnio je Dobronić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2021 01:19