U samo 56 od ukupno 555 gradova i općina u Hrvatskoj prošle je godine zabilježeno više rođene djece od broja umrlih osoba.
Jedina županija u kojoj je bilo više rođenih je Međimurska županija, u kojoj je rođeno 15 djece više od broja preminulih osoba: u pet županija ni u jednom jedinom gradu ili općini broj rođenih nije premašio broj umrlih.
Porazna je to demografska slika Hrvatske, u kojoj je lani umrlo 14.005 osoba više nego što ih se rodilo.
Jeftiniji troškovi
Prema detaljnijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, i prošle godine pozitivni prirodni prirast zabilježen je većinom u gradovima i općinama koje okružuju velika središta, poput Dugog Sela i Svete Nedelje u okolici Zagreba, zatim Solina, Podstrane i Kaštela u splitskom prstenu te Viškova nedaleko od Rijeke.
Takav trend prisutan je već niz godina, a pripisuje se činjenici da se mlađi ljudi, zbog jeftinijih troškova života, sve češće iz većih gradova sele u obližnja mjesta: prosječna starost stanovništva u mjestima blizu velikih gradova prosječno je pet do čak sedam godina niža od prosječne starosti stanovništva u velikim gradovima.
Primjerice, prosječni stanovnik Rijeke ima 44,5 godina, a prosječni stanovnik Viškova 37,9 godina; u Dugom Selu prosječna je starost stanovništva 37,4, a u Zagrebu 43,3 godine.
No, najveći prirodni prirast lani je zabilježen u Imotskom, u kojem je broj rođenih bio veći za 51 posto od broja umrlih. Ovaj podatak, upozoravaju stručnjaci, ipak treba uzeti s određenom rezervom: jedan dio rođene djece registrirane u tom gradu odnosi se na djecu koju u Hrvatskoj rode majke u stvarnosti nastanjene u Bosni i Hercegovini.
Razvodi u Sisku i Puli
Najveći prirodni pad stanovništva zabilježen je pak u Vrlici, u kojoj se rodilo 11 djece, a umrla je 51 osoba. U jednoj općini - Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji - lani nije rođeno ni jedno dijete.
Tijekom prošle godine zabilježen je rekordno visoki broj razvoda: razvelo se 7036 parova, a vjenčalo se njih 20.467.
Stavimo li u odnos broj sklopljenih i razvedenih brakova, na jedan razvod lani je zabilježeno tek 2,9 brakova, što je najlošiji odnos otkad se vode statistike.
U dva grada nije zabilježen ni jedan razvod - u Novom Vinodolskom i u Senju, dok se, s druge strane, u Sisku i Puli broj razvoda gotovo izjednačio s brojem vjenčanja: u Sisku je na jedan razvod sklopljeno tek 1,18 brakova, a u Puli njih 1,26.
Među gradovima u kojima je bilo razvoda, na drugom su kraju ljestvice Benkovac i Vrgorac, s čak 31 sklopljenim brakom na svaki razvod.
SLAB NATALITET 14 od 128 gradova ima više rođenih
- u samo 56 od ukupno 555 općina i gradova lani je zabilježen veći broj rođenih nego umrlih osoba
- samo 14 od 128 gradova u Hrvatskoj imalo je više rođenih nego umrlih (Dugo Selo, Sveta Nedelja, Biograd, Zadar, Imotski, Kaštela, Makarska, Solin, Buje, Poreč, Dubrovnik, Metković, Čakovec i Mursko Središće)
- Međimurska županija jedina je u Hrvatskoj u kojoj je broj rođenih veći od broja umrlih: lani je rođeno 1216 djece, a preminula je 1201 osoba
- Imotski je grad s najvećim prirodnim prirastom - rođeno je 50 posto više osoba nego što ih je umrlo (121 rođenje, 80 umrlih)
- Vrlika je grad s najvećim prirodnim padom - umrlo je pet puta više osoba nego što ih se rodilo (51 umrla osoba, 11 rođenih)
- općina Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji jedina je općina u kojoj nije bilo novorođene djece (umrle su četiri osobe)
- u pet županija ni u jednoj jedinici lokalne uprave nije bilo više rođenih nego umrlih
- Novi Vinodolski i Senj jedina su dva grada u kojima lani nije bilo razvoda
- općine Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Udbina u Ličko-senjskoj županiji te Grožnjan u Istarskoj županiji jedine su tri jedinice lokalne uprave u kojima je bilo više razvoda nego vjenčanja
- među gradovima, najlošiji odnos vjenčanja i rastava ima Sisak, u kojem na jedan razvod dolazi tek 1,18 sklopljenih brakova; na drugom polu nalaze se Benkovac i Vrgorac, u kojima na jedan zabilježeni razvod dolazi 31 vjenčanje