Sindikati uz potporu HNS-a stežu obruč oko premijera Andreja Plenkovića: prosvjetarima u osnovnim i srednjim školama, koji su u četvrtak započeli štrajk, namjerava se pridružiti i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
- U ponedjeljak ćemo i službeno najaviti štrajk, ali ne znam točan datum jer moramo provesti postupak mirenja. U petak smo na sastanku Vijeća sindikata donijeli odluku. Ako proces mirenja ne uspije - idemo u štrajk - potvrdio nam je Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.
Oni su Vladi i Ministarstvu znanosti i obrazovanja poslali zahtjev za povećanje plaće u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, i to kroz povećanje koeficijenata složenosti poslova. Svoj su zahtjev saželi u četiri točke: traže povećanje plaća nenastavnom osoblju za 6,11 posto i osoblju u nastavnim zvanjima za 3,5 posto, vraćanje koeficijenta složenosti poslova od 3 posto oduzetih 2013. godine svim zaposlenicima te vraćanje uvećanja koeficijenata složenosti poslova po osnovi ostvarenih godina radnog staža u javnim službama (4, 8 i 10 posto) zaposlenicima koji za to ostvaruju uvjet staža.
Politika plaća
- U ovom općem nedostatku politike plaća u javnom sektoru i neravnotežama, tražimo poziciju koja će biti adekvatna ostalim javnim službama u našem sektoru. Računica: zahtjevi prosvjetara u osnovnom i srednjoškolskom sektoru iznose 300 milijuna kuna, a Nezavisnog sindikata znanosti oko 40 milijuna kuna - objašnjava Ribić.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak novinarima je u Varaždinu na Danima kruha izjavila kako “očekuje nastavak dijaloga između Vlade i sindikata učitelja početkom idućeg tjedna jer stav Vlade nije stav jednog ministra, čak niti većine u Vladi”. Naglasila je da se radi o dva paralelna procesa. - Jedno su razgovori koji su posljedica temeljnog kolektivnog ugovora za sve javne službe i tu se razgovara isključivo o osnovici, a ako podižete osnovicu, a imate nepravedne koeficijente, samo povećavate jaz u plaćama - pojasnila je.
Ministrica Divjak podržava zahtjeve sindikata visokog obrazovanja koji se odnose na izjednačavanje koeficijenta za administrativno-tehničko osoblje na fakultetima. - To nisu veliki financijski efekti, treba razgovarati i s tim sindikatom ako se prema svima želi postići pošten odnos. Konkretno, najviše se raspravlja o administrativno-tehničkom osoblju, a što se tiče plaća sveučilišnih profesora, osim predavača na veleučilištima, one su bitno veće nego u osnovnim i srednjim školama - rekla je Divjak.
Dok predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak javno tvrdi da HNS izglasavanje proračuna za 2020. uvjetuje povećanjem koeficijenata za 4,3 posto prosvjetnim djelatnicima i poručuje da u suprotnom HNS nema što raditi u Vladi, potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, pak, tvrdi da je optimističan kad je riječ o pronalasku rješenja između Vlade i sindikata. No, HNS će ustrajati na tome da se u proračun za iduću godinu osiguraju dodatna sredstva za plaće.
U mailu koji je Ribić poslao svojim članovima, kako je otkrio Telegram, piše da njihov sindikat više nema vremena za čekanje. “Bez postavljanja našeg zahtjeva, mogli bismo izgubiti priliku na pune dvije godine budući da se u ovo vrijeme iduće godine očekuju izbori, pa tada nema aktivnosti oko proračuna. Stvari su se razbistrile i postoje šanse da prosvjetari ostvare svoje zahtjeve, koje su proširili i na nenastavno osoblje poput kuharica i domara. S izgledom da to i dobiju, stvorit će se novi disbalans”, pojasnio je Ribić i ustvrdio kako osoblje u znanosti i visokom obrazovanju, zaposleno na nenastavnim i neznanstvenim mjestima, ne može imati niže koeficijente ili plaće od istog takvog osoblja u drugim sektorima. Svojim članovima priopćio je i da je “nakon konzultacija s prijateljskim sindikatima prosvjete zaključeno da im njihovi visokoobrazovni zahtjevi, s obzirom na povoljnu ekonomsku i proračunsku situaciju, ne mogu štetiti. O svemu su razgovarali s ministricom Divjak.”
Traže maksimum
- Sindikati rade ono što im je posao: pokušavaju iskamčiti maksimum, iako je pitanje je li do štrajka trebalo doći: prosvjetari su u posljednje tri godine kroz korekciju osnovice i porezne olakšice dobili povećanje oko 18 posto. I kako im sada dati još, a ne izazvati potres u svim ostalim resorima? Neki ministri kažu da mogu ići kući ako pristanemo na ucjene. HNS pomaže sindikatima samo zbog svoje gole matematike, kao stranka jedva da više postoje, Divjak se ponaša kao sindikalistica, a ne ministrica u Vladi. Mnogi u HDZ-u su iziritirani ovom ucjenom i najradije bi ih se riješili. Raspoloženje u stranci je takvo da većina misli da nema popuštanja. Teško je vjerovati da bi HNS išao do kraja - pa oni su ti koji se najviše boje izvanrednih izbora. Mi ih se ne bojimo, Važno je ne popustiti pod pritiskom, komentirao je, neslužbeno, izvor iz HDZ-a.