Sve je izglednije da će pojedini direktori javnih poduzeća u listopadu Vladi morati položiti račune zbog loših rezultata i prihvatiti se kvake na izlaznim vratima. To je vidljivo i iz najave prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića koji je prije nekoliko dana rekao da direktori većine javnih poduzeća imaju rok do listopada da pokrenu investicijski ciklus i poslovanje okrenu u pozitivnom smjeru ako žele ostati na svojim pozicijama.
Riječ je o ljudima koje je Vlada za upravljače javnih poduzeća izabrala tek nedavno i nakon dužeg vremena slaganja kadrovskih križaljki. Čini se da neki na svojim pozicijama neće dočekati niti šest mjeseci mandata ako je suditi po tonu kojim pojedini ministri ocjenjuju rad pojedinih javnih poduzeća. U Vladi su nezadovoljni ne samo katastrofalnim polugodišnjim financijskim rezultatima nego i velikim podbačajem realizacije zadanih planova postavljenih početkom godine.
Kasna imenovanja
Kako se može čuti, javna poduzeća ispunila su tek 15 do 18 posto postavljenih planova, pa u Vladi te poslovne sustave zbog njihove neefikasnosti i neproduktivnosti vide kao najveće kočničare gospodarskog oporavka.
Mnogi su ministri još od trenutka sjedanja u svoje fotelje označavali javna poduzeća kao najveću prepreku u ostvarivanju vlastitih planova, zbog čega su i krenuli u smjenu svih dotadašnjih vodećih garnitura, što je potrajalo prilično dugo pa su mnogi novi čelnici imenovani tek u travnju ove godine. Očekivanja s kojima su se suočili nisu mala - što brže pokretanje investicijskih projekata i povećanje produktivnosti i profitabilnosti. U izvršnoj vlasti stalno naglašavaju da je potrebno hitno restrukturirati javna poduzeća koja svojom veličinom i tržišnom pozicijom značajno utječu na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. To u prijevodu znači i otpuštanja, što su pojedini ministri i javno najavili. Siniša Hajdaš Dončić, primjerice, najavio je da u Hrvatskim željeznicama otkaz može očekivati 2700 ljudi. Upravo je u tom javnom holdingu situacija najlošija pa je samo u prvom ovogodišnjem polugodištu zabilježio 174 milijuna duga, uz ukupan dug koji je prešao razinu od 3,5 milijardi kuna. Restrukturiranje je zapelo, a zadatak da ga provede u djelo nakon stupanja koalicije na vlast dobio je Rene Valčić. Bit će, međutim, prilično teško ispuniti očekivanja da se u kratkom vremenu na noge osovi dugogodišnji gubitaš.
Kratki rokovi
Očekivalo bi se da je direktorima u javnim poduzećima koja se bave cestovnim prometom pozicija zajamčena. Usprkos više od tisuću novoizgrađenih kilometara autocesta i prateće infrastrukture, u poduzeću Hrvatske autoceste situacija je jednako loša, a gubici su toliki da u financijskom izvješću nije ni popunjena stavka o ukupnom gubitku na polugodištu. Na čelo poduzeća oko kojega su se plele neke od najvećih korupcijskih afera u državi nedavno je doveden Dražen Guštin, koji također ima prilično kratak rok da prezaduženo poduzeće dovede u red. .
Hrvatska pošta, na čije je čelo u travnju ove godine došao Alen Premužak nakon smjene Roberta Jukića, u godinu je dana od dobiti koja je premašivala 27 milijuna kuna stigla na gubitak od 10,5 milijuna kuna. Slična je i situacija s Hrvatskim šumama koje upravljaju značajnim prirodnim bogatstvom Hrvatske. To je poduzeće značajno smanjilo dobit u godinu dana, a i kod njih je najavljivano smanjenje broja ljudi. Najbolje pokazatelje imaju Croatia osiguranje i Jadranski naftovod s rastom dobiti od 36,5, odnosno 12,5 posto. U Croatia osiguranju upravo je smijenjen Zdravko Zrinušić i na njegovo mjesto postavljen Krešimir Starčević, a Janaf vodi Dragan Kovačević, HNS-ov kadar.
Crni listopad
Hrvatska elektroprivreda pak dobila je pohvale prvog potpredsjednika usprkos objavljenom polugodišnjem gubitku od 81,9 milijuna kuna. Čačić je, naime, zadovoljan njihovom realizacijom planova o pokretanju investicija s obzirom na to da je sam u društvu predsjednika Uprave HEP-a Zlatka Koračevića najavio velika ulaganja u termoelektranu Plomin. No, hoće li to biti dovoljno da Koračević ostane na čelu HEP-a?
Čelnici javnih poduzeća dobili su listopad kao rok za realizaciju Vladinih planova. Dosadašnji rezultati pokazuju da većina nije zaslužila prolaznu ocjenu.