Vlasnici čije su stambene nekretnine slobodne posljednje dvije godine, a stan žele dati državi za potrebe priuštivog najma, imaju rok još samo do nedjelje da predaju prijavu Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a koliko je dosad zaprimljeno prijava, iz resornog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ne žele otkriti dok ne završi javni poziv.
Prema toj samoj činjenici da se brojke ne iznose javno, ali i prema jučerašnjim izjavama resornog ministra i potpredsjednika Vlade Branka Bačića s predstavljanja novog Zakona o priuštivom stanovanju, koji je prošao javno savjetovanje i uskoro ide na Vladu, pa i u prvo čitanje u Saboru, čini se da brojke nisu zadovoljavajuće.
Upravo zato, kako je poručio i Bačić, u tom novom Zakonu o priuštivom stanovanju, koji zapravo zamjenjuje dosadašnji Zakon o državno poticanoj stanogradnji, dosta se olakšavaju uvjeti tko i pod kojim uvjetima može dati privatni stan državi, koja na sebe preuzima ulogu stanodavca i s najmoprimcem potpisuje ugovor o priuštivom najmu.
Naime, prema aktualnom programu, privatni vlasnici mogu dati državi stan samo ako je prazan dvije godine, bez iznimki, i to je, pojasnio je Bačić, u skladu s postojećim Zakonom o POS-u. No već sada su u APN-u, koji provodi program, u razgovoru sa zainteresiranim vlasnicima stanova uvidjeli problematične stavke koje se sada pokušavaju riješiti novim Zakonom o priuštivom stanovanju.
Poticajna mjera
Tako i dalje ostaje odredba da se u najam može dati samo onaj stan koji je prazan dvije godine, budući da se želi prevenirati potrese na tržištu, jer se smatra da bi velik broj postojećih najmodavaca jednostavno sa svojim podstanarima raskinuo ugovor, izbacio ih na ulicu i državi dao stan na tri do deset godina da njime raspolaže za potrebe priuštivog najma.
Ali sada će postojati i iznimke, koje će se odraziti na sljedeći javni poziv privatnim vlasnicima stanova, koji se planira raspisati nakon što ovaj prvi završi i čime se želi potaknuti veći broj zainteresiranih vlasnika nekretnina da se jave.
Ministar Bačić: Država planira do 2030. godine izgraditi i obnoviti 20.200 stanova
Tako se pravilo o dvije godine nekretnine koja se ne koristi neće primjenjivati na stambene nekretnine koje su pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku brisane iz Registra stanova u privatnom vlasništvu u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci.
Također, ako se radi o stambenoj nekretnini čiji vlasnik ima sklopljen ugovor o smještaju u domu umirovljenika, moći će odmah dati svoju nekretninu državi, a kako nam tumače u APN-u, bilo je puno upita i nasljednika stanova, pa će i oni, ako su stan naslijedili u godini kada je objavljen javni poziv, moći odmah s državom potpisati ugovor o davanju stana za potrebe priuštivog najma.
Tu su i nekretnine koje su u posjedu države, a vlasnik je nepoznatog prebivališta.
- Moram reći da je posljednjih dana primjetan značajno velik broj prijedloga naših sugrađana da njihove stambene jedinice idu u priuštivi najam. Računamo da je to poticajna mjera koja će nakon ovog zakona program još malo pojednostaviti i bit će još i puno više zahtjeva. Ali u ovom trenutku nismo mogli ići u tom smjeru, s obzirom na to da nam je to Zakon o društveno poticanoj stanogradnji ograničio - poručio je Bačić.
Indeks priuštivosti
Cijeli projekt priuštivog stanovanja i plan stambene politike počiva na brojkama koje govore da je u Hrvatskoj izgrađeno gotovo 2,4 milijuna stambenih jedinica, čime bi se mogao steći dojam da mi problema nemamo. No čak 958.000 stambenih jedinica, odnosno 40 posto stambenog fonda, nije u funkciji stanovanja. Od toga ih je 363.000 pretvoreno u apartmane i kuće za odmor, a čak 595.000 stambenih jedinica je prazno.
Zato država poduzima brojne mjere da se taj stambeni fond aktivira. S jedne strane se porezno destimulira turistički najam, ograničava pretvaranje stanova u zgradama u apartmane te se stimulira dugoročni najam kroz manje porezno opterećenje.
Prvi rezultati, objavio je jučer Bačić, već se vide, tako da je u 2025., u usporedbi s 2024., čak 30 posto više stambenih nekretnina u dugoročnom najmu.
S druge strane, država želi aktivirati te prazne stanove upravo kroz ovakve programe priuštivog najma i izdašne subvencije, i to s obzirom na prihode kućanstva, ali i regionalnu priuštivost. Naime, mjerio se i indeks priuštivosti na način da se računao odnos između medijalne cijene stana i lokalnog prosječnog neto dohotka, pa je ispalo da u Dubrovniku prosječni građanin može kupiti 3,2 četvorna metra stana, u Splitu 3,8 četvornih metara, u Zagrebu 6,7, a u Vukovaru 21,8 četvornih metara.
Ograničenja za POS
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda i Ekonomskog instituta utvrđeno je da u Hrvatskoj nedostaje čak 236.000 stambenih jedinica, a Hrvatska je uz Portugal država članica EU u kojoj mladi najkasnije napuštaju roditeljski dom. U EU je prosjek 26 godina, a u Hrvatskoj čak viši od 33 godine. Zato nam je i stopa prenapučenosti iznimno velika. Dok je u EU prosjek 17,3 posto, kod nas je to 34,4 posto, što znači da je svaka treća obitelj prenapučena.
Uz sve ove mjere, novi zakon donosi i ograničenja kod gradnje državnih zgrada, na način da će kod onih zgrada koje imaju više od 10 stanova 50 posto njih morati biti namijenjeno priuštivom najmu, a ako je zgrada s 10 stanova, svi će stanovi ići za najam, ne za prodaju.
Ti stanovi neće se moći otkupiti.
Kod prodaje POS-stana, podiže se granica s 30 na 35 godina zabrane prodaje takvog stana, ali i godina korištenja kredita, uz iznimke kada je riječ o smrti članova obitelji, razvodu, bolesti ili odlasku iz Hrvatske, s time da APN ili lokalna jedinica, ovisno o tome tko je investitor, ima pravo prvokupa. Smanjuje se i kamata, s dva na jedan posto.
Novim se zakonom omogućuje i mlađima od 45 godina gradnja ili rekonstrukcija jednoobiteljskih kuća, uz pomoć isplate potpore u visini polovice iznosa PDV-a za gradnju te povoljnije kreditne linije i cijene zemljišta.
Kroz dosadašnji program povrata polovine iznosa PDV-a za kupnju prve novogradnje ili tri posto poreza na promet nekretnina za prvu kupnju starije nekretnine za mlađe od 45 godina u pola godine zaprimljeno je 4638 zahtjeva, a prosječni povrat i za PDV i za porez na promet nekretnina iznosi 9000 eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....