U prijedlogu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je jučer usvojila Vlada i poslala u Sabor bitno se liberalizira korištenje arhivske građe. Druga važna novost zakonskog prijedloga koji je predstavila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je omogućavanje transformacije javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik.
- Za razliku od važećeg zakona, definira stvaranje, čuvanje i predaju tog gradiva u elektroničkom obliku i stvaraju se pretpostavke za preuzimanje tog digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva - rekla je ministrica.
Osobni podaci
Bude li usvojen ovaj zakonski prijedlog, više ne bi trebalo biti dilema, kao ni prepreki, kod korištenja arhivske građe, odnosno dokumentacije nastale u vrijeme bivšeg komunističkog režima.
- Podaci o javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do 30. svibnja 1990. dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka, s tim da se osobnim podacima, u smislu ovog zakona, ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima u tom razdoblju - rekla je ministrica Obuljen Koržinek.
Poanta je u tome što će se novi zakon osuvremeniti i prije svega uskladiti s propisima o pravu na pristup informacijama. Ukida se stoga odredba prema kojoj se arhivsko gradivo moglo koristiti tek po proteku 30 godina od njegova nastanka, a dostupnost javnog arhivskog gradiva nastupa od trenutka njegova nastanka, ako zakonom nije određeno drukčije.
- Ministarstvo kulture najavilo je da će ove jeseni poslati u proceduru novi Zakon o arhivima tako da se ovo moglo očekivati - kazao je politički tajnik Mosta, Nikola Grmoja komentirajući prijedlog ministrice Obuljen Koržinek. Most je, podsjetimo, proljetos problematizirao aktualni zakon i inicirao njegove izmjene, a u raspravi koja se tada pokrenula u prvom planu su bila ograničenja u odnosu na dostupnost dokumentacije nastale u vremenu od 1945. do 1990.
Digitalizacija
- Zakon o arhivima nije se u većoj mjeri mijenjao od 1997. godine, s izuzetkom izmjena iz svibnja ove godine. Tada smo odredili bitne smjernice dostupnosti arhivskog gradiva, a sada očekujemo da se novim zakonom urede tehničke pretpostavke povećane dostupnosti poput digitalizacije gradiva i odgovarajuće brige i čuvanja “papirnatog” i drugog gradiva - rekao je Grmoja napominjući da još nije imao priliku proučiti cijeli zakonski tekst koji je usvojila Vlada.
- Napravit ćemo to u suradnji sa stručnjacima pa ćemo nakon toga biti pametniji - zaključio je.
Ministrica Obuljen Koržinek je, govoreći o zakonskim rješenjima za digitalizaciju arhivske građe, istaknula da će se donošenjem zakona značajno smanjiti troškovi za sve javne ustanove koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo.
- Obavljanje javne arhivske službe unaprijedit će se i kroz uvođenje obveze donošenja nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti, a njime će se operacionalizirati preuzimanje i smještaj arhivskog gradiva do 1990. godine te onog nastalog nakon toga, kao i onog nastalog u digitalnom obliku - zaključila je ministrica.