Dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kolokvijalno nazvanog Zakona o zaštiti zviždača, Ministarstvo pravosuđa i uprave priprema bitne izmjene toga zakona. Maleničino Ministarstvo mijenja postojeći zakon silom nove direktive EU 2019/1937.
Cilj te direktive je dodatno ohrabriti građane EU da prijavljuju kršenja zakona i propisa koje uoče u svojim radnim sredinama, tj. nepravilnosti koje predstavljaju ugrožavanje javnog interesa, ali i osigurati zviždačima bolju zaštitu od odmazde poslodavca.
Slučaj Lepej
A kako okrutna može biti odmazda poslodavca, na svojoj je koži najbolje osjetila najpoznatija hrvatska zviždačica Ankica Lepej. Ovog mjeseca navršile su se točno 23 godine otkad je Lepej, tadašnja službenica Zabe, Jutarnjem listu dostavila podatak da je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman, u svojoj imovinskoj kartici prešutio da u toj banci njegova supruga ima ušteđevinu od 210.000 maraka i 15.000 dolara.
Lepej je ocijenila da je u javnom interesu da građani za tu prešućenu štednju doznaju. Kad je Zaba javno ponudila milijun kuna nagrade onome tko upravi banke otkrije tko je Jutarnjem dostavio podatak o štednji Tuđmanovih, javno je objavila da je to učinila ona kako bi zaštitila ostale kolege od odmazde poslodavca. Zagrebačka banka ekspresno je Ankici Lepej uručila otkaz i ona nikad više nije mogla pronaći novi posao.
Početkom 2019., punih 20 godina od slučaja Lepej, a u međuvremenu je bio i niz drugih upečatljivih slučajeva zviždača, Hrvatska je donijela Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Zakon je obavezao sve poslodavce-tvrtke u privatnom i državnom vlasništvu, tijela javne uprave i lokalne samouprave koja imaju više od 50 zaposlenih da dopuste svojim zaposlenicima da među sobom odaberu povjerljivu osobu kojoj će moći prijaviti nepravilnosti kod poslodavca.
Povjerljiva osoba ima obaveze zaštititi identitet prijavitelja, poduzeti korake da na nepravilnost upozori poslodavca i zatraži da je ispravi te da o svemu informira pučku pravobraniteljicu. Naime, posao nadzora nad provedbom ovog zakona povjeren je pučkoj pravobraniteljici, a ona je o prijavljenim nepravilnostima dužna obavijestiti DORH, inspekcije i druga nadležna tijela te zatražiti od njih povratne informacije o odlukama donesenim povodom prijava.
Dvije godine od stupanja na snagu zakona Ministarstvo pravosuđa oformilo je radnu skupinu koja priprema njegove izmjene. Ključna je novost zakonske izmjene, doznajemo, to da će zviždači moći slobodno izabrati hoće li uočenu nepravilnost prijaviti povjerljivoj osobi u svojoj radnoj sredini ili će je prijaviti izravno Uredu pučke pravobraniteljice.
Po sadašnjem Zakonu se zviždač najprije mora obratiti povjerljivoj osobi u svojoj radnoj sredini, pa tek ako ona ništa ne poduzme - pučkoj pravobraniteljici.
Širi krug prijavitelja
Druga bitna novost je da povjerljiva osoba više neće morati biti zaposlenik kod poslodavca na kojeg se prijava odnosi, već i netko izvana, primjerice odvjetnik, revizor i slično kojeg zaposleni predlože i odaberu.
Zviždači kojima se poslodavac osvećuje zbog prijavljene nepravilnosti moći će pokretati posebne sudske postupke radi svoje zaštite, jednako kao što ih pokreću osobe koje su žrtve diskriminacije. Također se mijenja definicija prijavitelja nepravilnosti tako da se širi krug prijavitelja. Produljuju se i postojeći rokovi u kojima povjerljive osobe moraju postupiti po prijavi koju im zviždač podnosi.
Smisao izmjena je osigurati bolju zaštitu zviždača i povećati pouzdanost i učinkovitost kanala prijavljivanja. Zakon bi trebao, kako doznajemo, biti puštene u javnu raspravu tijekom studenog.