Zadnje informacije iz HDZ-a govore da još nije odlučeno po kojem modelu će se izmijeniti Zakon o izbornim jedinicama, ali sve više šansi ima prijedlog Vladimira Šeksa da se broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 151 poveća na 160.
U polušali tu je opciju najavio i premijer Andrej Plenković. Na otvorenju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Osijeku na govornicu je izašao HDZ-ov zastupnik Goran Ivanović i kazao da ima tremu jer u Saboru govori pred puno manje zastupnika.
- Ovo sam doživio kao poruku da, kada budemo radili novi Zakon o izbornim jedinicama, povećamo broj zastupnika da se možete obraćati većem auditoriju - znakovito je na to odreagirao premijer. Ta se reakcija poklopila s informacijama iz HDZ-a po kojima je premijer sklon korekciji broja mandata koji se biraju u pojedinim jedinicama, s time da se poveća ukupni broj zastupnika, dok se Ministarstvo pravosuđa i uprave bliži prekrajanju granica izbornih jedinica.
Prevelika odstupanja
Ustav kaže da Sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, a da se njihov broj, uvjeti i postupak izbora uređuju zakonom. Po Zakonu o izbornim jedinicama po 14 zastupnika bira se u svakoj od 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, još tri zastupnika biraju se u XI. izbornoj jedinici koja obuhvaća dijasporu, a osam zastupnika u XII. izbornoj jedinici, iz koje se regrutiraju predstavnici nacionalnih manjina.
Ustavni sud je s 1. listopadom ukinuo Zakon o izbornim jedinicama jer su prevelika odstupanja u broju birača između 10 jedinica raspoređenih po Hrvatskoj, što je dovelo do velikih razlika u vrijednosti glasa birača.
Prijedlog za Zagreb
Plenković, tvrde HDZ-ovci i njihovi koalicijski partneri, od početka ima stav da se treba minimalno intervenirati u postojeći Zakon, tek toliko da se ukloni neustavnost. Nakon pobune osječkog župana Ivana Anušića protiv rješenja po kojemu bi se u najviše depopulariziranim jedinicama (a tu spada njegova IV., te susjedna V.) smanjio broj zastupnika, a povećao tamo gdje je više birača, HDZ-ovci su se okrenuli opciji prekrajanja izbornih jedinica.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je kao vrlo vjerojatno naveo preuzimanje prijedloga demografa i kartografa Nenada Pokosa s Instituta "Ivo Pilar". On je zadržao model od 10 izbornih jedinica u kojima se bira 14 zastupnika, ali je polazeći od podataka iz Popisa stanovništva 2021. pomaknuo njihove granice tako da u svakoj bude podjednaki broj birača.
Pokazalo se da je to moguće uz dodatna prekrajanja županija, pa je IV. izbornu jedinicu razvukao sve do Bjelovarsko-bilogorske županije, koju je rascijepao, a rascijepala bi se i Varaždinska i druge županije. Postojeće izborne jedinice koje su daleko od zahtjeva da prate administrativne granice po Pokosovu bi modelu bile još dalje od tog kriterija. Pozitivan pomak koji je predložio odnosi se na Zagreb, koji bi prema njegovu prijedlogu bio podijeljen na tri umjesto četiri izborne jedinice, na koliko je sada razbijen.
- Izborni model koji ne uživa povjerenje građana u pogledu svoje pravičnosti i demokratičnosti nije održiv. Načela objektivnosti, razumljivosti i transparentnosti izbornog sustava su preduvjeti njegove usklađenosti s Ustavom - stoji u ustavnosudskoj odluci koja ističe nepoželjnost fragmentacije ustaljenih administrativnih, prirodnih i drugih tradicionalnijih geografskih cjelina te poželjnost da se pri crtanju izbornih jedinica izbjegavaju iskrivljeni i nerazumljivi geometrijski oblici.
Pokosov model
Međutim, ako se želi zadržati postojeći model izbornih jedinica i zadovoljiti kriterij podjednakog broja birača u svakoj, mora se bitno narušiti načelo koje Ustavni sud ističe u odnosu na određivanje granica. Pokosov model, smatraju ustavni stručnjaci s kojima smo razgovarali, ipak ne bi bio neustavan jer ne bi predstavljao gerrymandering (politički pristranu podjelu).
U prilog tome idu i rezultati do kojih je došao SDP-ov Arsen Bauk kada je glasanje birača na prošlim izborima stavio u okvire Pokosovih izbornih jedinica. Da smo na prošlim izborima imali Pokosove jedinice, najlošije bi prošao Domovinski pokret jer bi ostao bez dva saborska zastupnika, a najviše bi profitirao SDP, koji bi dobio dva više. HDZ bi dobio jednog zastupnika više, a Reformisti Radimira Čačića ne bi prešli izborni prag.
Bauk je izračunao i koliko bi se mandata biralo u kojoj izbornoj jedinici kada bi se usvojio Plenkovićev model po kojem bi se broj zastupnika povećao za devet, ali da svaka jedinica ne daje isti broj mandata. U I. izbornoj jedinici koja obuhvaća centar Zagreba i dalje bi se biralo 14 zastupnika, dok bi se u II. izbornoj jedinici (istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska županija i istočni dio Zagreba) biralo 16 zastupnika.
U III. jedinici (Krapinska, Varaždinska i Međimurska županija) biralo bi se 14 zastupnika, IV. jedinica (Virovitička i Osječka županija) dala bi 13 zastupnika, što znači da bi Anušić i po ovome modelu bio na gubitku. Potom, u V. jedinici (Požeška, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija) biralo bi se i dalje 14 zastupnika, u VI. (Sisačko-moslavačka županija i jugoistočni dio Zagreba) biralo bi se 13 zastupnika, u VII. (Karlovačka županija, istočni dio Primorsko-goranske i južni dio Zagreba) dala bi 17 zastupnika, VIII. jedinica (Istarska županija i zapadni dio Primorsko-goranske) imala bi 15 mandata, IX. (Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije) birala bi 17 zastupnika, a X. jedinica (južni dio Splitske županije i Dubrovačka) dala bi 16 zastupnika.