ZAGREB - Iako su poslodavci zaprijetili da će izaći iz Gospodarsko-socijlanog vijeća (GSV) ako Vlada u Sabor pošalje novi Kazneni zakon, koji će kažnjavati neisplatu plaća radnicima, Banski su ga dvori danas ipak poslali u saborsku proceduru.
Novim Kaznenim zakonom, koji bi na snagu trebao stupiti tek 1. srpnja 2013. godine - dakle, danom ulaska Hrvatske u EU - neisplata plaća tretirat će se kao kazneno djelo. Država će reagirati ako se dokaže da poslodavac ima novac, ali da ga je, umjesto za isplatu plaća, iskoristio za pribavljanje protuprave imovinske koristi. Pojednostavljeno rečeno, ako poduzetnik na računu ima novca, a taj novac koristi za, primjerice, kupnju automobila, jahte ili vile, moći će biti kažnjem zatvorskom kaznom do tri godine. Ako saborski zastupnici podrže Vladin prijedlog zakona, kažnjavat će se i mobbing, i to također kaznom zatvora do tri godine.
„Za svakog pravog poslodavca radnici su uvijek na prvom mjestu“, poručila je premijerka Jadranka Kosor, naglasivši kako novi Kazneni zakon nije usmjeren protiv poduzetništva, nego protiv neopravdane neisplate plaća.
„Novi zakon nije usmjeren protiv poduzetnika, nego protiv onog dijela poduzetnika koji ne poštuju hrvatske propise“, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.
Neiplata plaća i mobbing nisu jedini razlozi zbog kojih se Vlada odlučila na donošenje novog Kaznenog zakona. Stari je zakon, objasnio je ministar pravosuđa Davor Bošnjaković, donijet još 1998. godine i dosad je mijenjan čak 12 puta, te više ne odgovara potrebama vremena.
Jedna od novina novog zakona je povećanje maksimalne zatvorske kazne sa sadašnjih 40 na 50 godina. Ako saborski zastupnici podrže Vladin prijedlog zakona, kod silovanja više neće trebati dokazivati prisilu, nego će dovoljno biti da nema pristanka žrtve. Uvode se i nova kaznena djela, poput sramoćenja i svjesnog i namjernog laganja, zbog čega mnogi ljudi trpe veliku štetu.
Novi se Kazneni zakon bavi i djelima, poput objesne vožnje, nasilničkog ponašanja u obitelji i primanja davanja mita. Za ovo posljednje određuje se zatvoirska kazna od jedne do osam godina.
Cilj je novoga zakona, tvrdi Bošnjaković, i rasteretiti zatvorski sustav. Naime, analize pokazuju da se trećina zatvorskih kazni u Hrvatskoj određuje za razdoblje do šest mjeseci, i to u uvjetima kada je zatbvorski sustav prenapućen. Za takva lakša kaznena djela stoga bi se u buduće trebale izricati kazne poput rada za opće dobro, dok bi zatvroska ćelija ostala kao posljednja solucija.
Novi je Kazneni zakon na ministarska mjesta stigao gotovo u dramatičnim okolnostima. Nakon što su poslodavci na GSV-u jučer zaprijetili da će istupiti iz tog tijela ako ga Vlada pošalje u Sabor, Kaznenog zakona nije bilo na današnjem dnevnom red Vlade. Ipak, na početku sjednice premijerka Kosor predložila je da se dnevni red nadopuni i tom točkom.
Iako su to podržali svi članovi Vlade, potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Slobodan Uzelac najavio je da neće podržati novi zakon, te je prilikom glasanja o njemu ostao suzdržan. Razlog tome bila je odredba zakona po kojoj se i posjedovanje droge tretira kao kazneno djelo.
„Protivim se legalizaciji, ali i kriminalizaciji droge. Postoje bolji načini od zatvorskih kazni“, poručio je Uzelac, dodavši kako se tu uglavnom radi o mladim ljudima. No, Kosor mu je uzvratila kako je ona beskompromisno protiv svih koji dilaju drogu.
Vlada je danas u Sabor uputila i novi zakon o javnoj nabavi, čiji je cilj ubrzati postupke i sniziti cijene. Tržište javnih nabava u Hrvatskoj je lani, tvrdi Popijač, vrijedilo oko 25 milijardi kuna, što je manje nego ranijih godina, kada je njegova vrijednost dosezala i do 40 milijardi. Kriterij najviše cijene u postupcima javne nabave ubuduće bi trebalo kombinirtai s kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude, kako bi se uštedjelo što je moguće više novca poreznih obveznika.
Na saborski će se klupama naći i Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama, budući da od sljedeće godine ovrhe više neće provoditi sudovi, nego javni ovršitelji. No, za njihov rad plaćat će se pristojbe, i to u iznosu do 250 kuna, ovisno o iznosu glavne tražbine.
Banski su dvori u Sabor uputili i Zakon o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan zemlje. Nakon što su mediji otkrili da CroCard, koji je Vlada namjeravala davati Hrvatima u dijaspori kako bi u Hrvatskoj ostvarivali razna prava, već postoji, naziv kartice promijenjen je u Croatia Card.
U drugo čitanje u Sabor Vlada je danas poslala i zakone o prostornom uređenju i gradnji, kao i o postupanju s nezakonito izgrađenim objektima. Po novom, legalizirat će se moći svi objekti izgrađeni do 21. lipnja ove godine, što je zapravo produljenje ranije najavljenog roka. Mijenja se i omjer po kojem će država i lokalna samouprava dijeliti naknadu za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata: ranije je taj omjer trebao iznositi 75:25 u korist države, a sada će biti pola – pola.
Na povrat imovine imat će pravo i stranci
I dio folksdojčera i esula koji su nakon Drugog svjetskog rata napustili svoje domove i imovinu u bivšoj Jugoslaviji ostvarivat će pravo na naknadu imovine. Proizlazi to iz izmjena Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koje je Vlada danas poslala u Sabor.
Te se izmjene zakona donose nakon što je Upravni sud presudio da se povrat imovine ne može ticati samo hrvatskih državljana. Stoga će pravo na povrat imovine imati i stranci koje su oštetile vlasti bivše Jugoslavije, naravno uz uvjet da međudržavnim ugovorima nije drukčije riješeno.
Radi se, kazao nam je Bošnjaković, o oko 4.200 zahtjeva, koji su ranije bili odbijeni, a koje nositelji u sljedećih godinu dana mogu ponovno postaviti, zajedno s pratećom dokumentacijom. Vrijednost tih zahtjeva u Ministarstvu pravosuđa procjenjuju na između 750 i 900 milijuna kuna.
Obeštećenje će početi 2015. I vršit će se kroz razdoblje od 20 godina. Može se provesti povratkom imovine ili davanjem nekog drugog objekta, ili putem naknade u vidu obveznica i dionica. ( A. M.)
Hrvatska se zadužila 750 milijuna eura
Najnovije izdanje euroobveznica posljednje je zaduženje Hrvatske na međunarodnom tržištu u ovoj godini, kazala je ministrica financija Martina Dalić.
Novim izdanjem euroobveznica, prvim nakon dvije godine, Hrvatska se na europskom tržištu zadužila za 750 milijuna eura. Najveći dio tog novca koristi će se za refinanciranje postojećeg duga, koji državi dolazi na naplatu. ( A. M.)