ZAGREB - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo je stati na kraj profesorima torbarima koji trčeći za zaradom zanemaruju studente na matičnoj instituciji.
Naime, novi zakon o visokom obrazovanju (jedan od tri zakona iz područja znanosti i visokoga školstva koji će ovih dana biti upućen u Vladinu proceduru) donosi, među ostalim, i jasna pravila igre za rad izvan matičnog visokog učilišta.
Ograničena primanja
Zaposlenik jednog sveučilišta na drugom će sveučilištu ili privatnoj visokoj školi tako moći držati nastavu samo uz dozvolu rektora. I uz takvu dozvolu svatko će od njih smjeti raditi najviše trećinu radnoga vremena (najviše, dakle, na još jednoj instituciji). Bit će im ograničena i dodatna primanja na najviše 37,5 posto plaće. Isto pravilo vrijedi i za zaposlenike instituta koji drže nastavu na fakultetima.
Još preciznije, ako je plaća sveučilišnih profesora ili znanstvenih savjetnika na institutima između 11 i 15 tisuća kuna, oni na honorarima više neće moći zarađivati više od 5,5 tisuća kuna mjesečno.
Državu je tzv. vanjska suradnja godišnje stajala oko 90 milijuna kuna. Veći dio tog novca isplaćivao se za unutarnju suradnju koja će sada biti potpuno ukinuta. Dosad je, naime, profesor unutar sveučilišta mogao sklapati ugovore s više fakulteta. Primjerice, mogao je biti zaposlen na PMF-u i u isto vrijeme držati nastavu na FER-u i Arhitekturi.
Dva studija
Nerijetko se događalo da dok profesor ubire honorare na nekom drugom fakultetu, umjesto njega nastavu na matičnom fakultetu drži njegov asistent. Novi zakoni u potpunosti će ukinuti školarine. Zamijenit će ih upisnine. Za preddiplomske i diplomske studije iznos upisnine ne smije biti viši od 60 posto prosječne plaće.
Za većinu će studenata studij, međutim, biti potpuno besplatan jer će država u potpunosti subvencionirati upisnine za sve redovne studente, ali i studente koji ulaze u neku od socijalnih kategorija. Najuspješniji studenti će na trošak države moći studirati na dva fakulteta.