Za činjenicu da sisačko-moslavački župan Ivo Žinić od travnja 1995., dakle već četvrt stoljeća, živi u kući koja nije u njegovu nego u državnom vlasništvu, od čega punih 17 godina potpuno besplatno jer je simboličnu najamninu od 100 kuna mjesečno plaćao samo u razdoblju od 2000. do 2008. godine, odgovornost snosi i država.
Kako je moguće da je pitanje Žinićeva stanovanja u toj kući neriješeno tako dugo, pitali smo glasnogovornika Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ivicu Preskara. Iz tog Ureda uzvraćaju kako su "zbog velikog zanimanja medija" na to pitanje već odgovorili te su nas uputili na svoje priopćenje objavljeno u nedjelju 17. siječnja.
Točnost tvrdnji
U tom priopćenju, koje otvara više pitanja nego što daje odgovora, navode da je Žiniću kuća u Glini dana na korištenje 14. travnja 1995. rješenjem koje je utemeljeno na Zakonu o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom.
Riječ je o Zakonu kojim je država na sebe preuzela upravljanje imovinom građana srpske nacionalnosti koji su iz Hrvatske masovno izbjegli u akcijama Bljesak i Oluja. Taj Zakon je, međutim, donesen i stupio na snagu tek u rujnu 1995., nakon vojno redarstvenih akcija Bljesak i Oluja, dakle punih pet mjeseci nakon što je Žiniću izdano rješenje o korištenju kuće u središtu Gline. Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dakle obmanjuje javnost kad u priopćenju tvrdi da je Žiniću kuća u Glini dana na korištenje temeljem zakona koji u travnju 1995., u trenutku kad mu je kuća rješenjem dodijeljena na korištenje, nije ni postojao.
Po svemu sudeći riječ je o prilično nemuštom pokušaju Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje da se Žinićev slučaj pod svaku cijenu nekako ugura u zakonske okvire. Očito nisu računali s time da će novinari provjeravati datume iz davne 1995. koje u famoznom priopćenju medijima spominju.
Podatak da je Žiniću kuća na korištenje dodijeljena još u travnju 1995. dodatno je bizaran ako se ima na umu da je trenutku dodjele te kuće, Glina još uvijek bila pod upravom takozvane SAO Krajine i da su u njoj još uvijek živjeli njezini pravi vlasnici koji su je i sagradili, inženjer Jovo Paspalj koji je radio u Pamučnoj predionici Glina i njegova supruga Mira, farmaceutkinja koja je u to vrijeme bila zaposlena u glinskoj ljekarni.
Tvrdnja Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje da se rješenje iz travnja 1995. o dodjeli kuće na korištenje Ivi Žiniću temelji na Zakonu koji je donesen dobrih pet mjeseci poslije, dovodi u pitanje točnost i svih ostalih tvrdnji iznesenih u priopćenju toga Ureda.
Nakon što je APN tu kuću, kako stoji u priopćenju Središnjeg ureda, 1999. otkupio, Žinić je nastavio živjeti u njoj, a 2005. je zatražio da mu država kao hrvatskom branitelju kuću koju koristi - daruje.
Pozvao se na Vladinu uredbu prema kojoj država braniteljima koji žive na područjima od posebne državne skrbi može pokloniti stan ili kuću koja im je dana na privremeno korištenje pod uvjetom da na području Hrvatske nemaju nikakvu drugu nekretninu.
Poklanjanje
Prema naknadnom tumačenju DORH-a, branitelji u razdoblju čekanja da im država riješi zahtjev za poklanjanje nekretnine koja im je dana na privremeno korištenje ne plaćaju državi najam za tu nekretninu. U Žinićevu slučaju to čekanje traje punih 15 godina.
Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, tvrdi dalje da je u "sveobuhvatnoj reviziji" korištenja stanova i kuća u državnom vlasništvu, provedenoj 2017., ustanovio da Žinić nema utvrđeno pravo stambenog zbrinjavanja odlukom tog Ureda.
S obzirom da je Žinić kuću na korištenje dobio od Komisije za privremeno preuzimanje i upravljanje određenom imovinom (koja odavno više ne postoji) iz Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje tvrde da su odgovor na pitanje ima li Žinić pravo na stambeno zbrinjavanje u toj kući zatražili od Ureda državne uprave Sisačko moslavačke županije.
Iako su odgovor zatražili još u listopadu 2019. još ga, kako tvrde, nisu dobili.
Predstojnici Ureda za državnu upravu Sisačko-moslavačke županije Silviji Desić Basarić u ponedjeljak smo i mi uputili pitanje ima li župan Ivo Žinić pravo na stambeno zbrinjavanje, ali do objave teksta nismo dobili odgovor.