ZAGREB - Školarine na fakultetima od iduće bi se akademske godine trebale potpuno ukinuti, a zamijenit će ih upisnine koje za sve razine studija, uključujući i doktorske, ne bi smjele biti više od iznosa prosječne plaće u državi.
Velika je novost i ukidanje brojčanih ocjena. Zamijenila bi ih ECTS ljestvica ocjenjivanja, pa bi se znanje studenata umjesto ocjenama od 1 do 5 ubuduće ocjenjivalo sa sedam slova - u rasponu od A do F. Svi doktorati obranjeni unatrag 20 godina, kao i oni novi, javno bi se objavljivali na webu, pa bi ih svi mogli pretraživati. Studenti bi svakog semestra vrednovali rad svakoga profesora, a rezultati njihova ocjenjivanja javno bi se objavljivali.
Austrijski model
To su samo neki od naglasaka iz paketa novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu što ih je pripremilo Ministarstvo obrazovanja.
Zakoni su najavljeni kao uvođenje modernih EU standarda i razračunavanje s korupcijom, a u Ministarstvu kažu da su im za njihovu izradu uzor bile Austrija, Finska i Danska.
Studentima i njihovim roditeljima svakako će biti najzanimljivija odredba koja se odnosi na potpuno ukidanje školarina. Umjesto školarina za studij bi se po uzoru na Austriju plaćala upisnina, a njezin bi maksimalni iznos bio zakonom ograničen. Tako se više ne bi moglo dogoditi da na, primjerice, FER-u diplomski studij stoji 3000 kuna, a sličan studij na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu stoji 9200 kuna. Najviša upisnina koja bi se plaćala za preddiplomske i diplomske studije iznosila bi 60 posto prosječne mjesečne plaće u državi.
Slova umjesto brojki
Upisnina za doktorske studije bila bi, pak, limitirana na iznos jedne prosječne plaće, što je kudikamo manje od dosadašnjih iznosa koji se kreću u rasponu od 15 do čak 100 tisuća kuna.
Svi redoviti studenti bili bi u cijelosti oslobođeni plaćanja upisnina, kao i socijalno ugroženi te studenti koji se školuju za deficitarna zanimanja.
Za većinu je studenata velika novost i uvođenje novog - slovnog sustava ocjenjivanja. Hrvatsku ocjenu odličan zamijenila bi ocjena A, a niže prolazne ocjene bile bi B, C, D i E. Neuspješni studenti dobit će ocjene F i FX. Student koji dobije ocjenu F mora ponovno upisati kolegij, dok se onome koji je ocijenjen s FX daje još jedna šansa za popravak.
Potaknut korupcijskim skandalima u kojima su sudjelovali pojedini visokoškolski profesori, zakonodavac je odlučio dati veće ovlasti rektorima u sankcioniranju mogućih akademskih i drugih prekršaja.
Zakonodavna praksa
Po uzoru na Austriju predlaže se uvođenje akademske nastavne dopusnice (Venia Docenti). Nju bi izdavao rektor, a obnavljala bi se svakih pet godina na temelju izvješća o radu koji bi se podnosio Senatu. Drugim riječima, da je hrvatska zakonodvna praksa već imala uveden taj institut, svim bi se nastavnicima uključenim u afere odmah mogla oduzeti dopusnica za rad u nastavi.
Sve države u regiji školstvo su modernizirale, mi smo posljednji
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja kažu da su svi u našem okruženju redefinirali zakone o visokom školstvu i znanosti, počevši od BiH, Crne Gore, Srbije do Republike Srpske.
Jedan je od razloga i korupcija u visokom školstvu koju Europa slabo poznaje. Hrvatska novim zakonskim rješenjima tome u potpunosti želi stati na kraj. U Ministarstvu tvrde da su jedan od načina korupcije bile i školarine koje su se utvrđivale neovisno o stvarnim troškovima studija. Nonsens je da su najviše školarine u zemlji imali studiji koji najmanje koštaju, samo zato jer je za njih vladao najveći interes među studentima. Zakon bi smanjio i broj doktorskih studija, kojih je sada u zemlji 120, od čega čak 90 na zagrebačkom sveučilištu.
Svi bi doktorski studiji ubuduće, naime, trebali biti ustrojeni ne na razini fakulteta, već na razini sveučilišta. I. K. B.