Hrvatska bi sredinom srpnja, nakon dvije i pol godine, trebala dobiti novo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nedavno je Saboru jednoglasno predložio imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća. Prema tom prijedlogu, predsjednica Vijeća bila bi potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Zdravka Čufar Šarić, a članovi bi bili Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je prije radio u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u, Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti koji je radio u Hrvatskom centru za razminiranje, Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije te Vojko Rešetar koji je bio konzul u Mostaru.
Sarnavka
Ovaj prijedlog je donesen nakon dva poništena natječaja za članove Vijeća. Iako je prijedlog donesen jednoglasno, na sjednici Odbora su predstavnici vladajuće stranke i opozicije žestoko raspravljali može li član Vijeća biti bivši pripadnik Sigurnosno-obavještajne agencije Gordan Akrap. Iako nema zakonske prepreke da bivši zaposlenik Obavještajne agencije obavlja građanski nadzor bivših kolega, otvara se pitanje mogućeg sukoba interesa i činjenice da bi ta osoba mogla iskoristiti svoj utjecaj za osvetu bivšim kolegama. U dosadašnjim sastavima Vijeća bilo je nekoliko bivših pripadnika obavještajnih službi. Primjerice, Miroslav Šeparović nakon što je bio ravnatelj HIS-a i Zoran Grgić koji je prije bio pripadnik vojnog sigurnosnog sustava.
Sanja Sarnavka, donedavna članica Vijeća, surađivala je s obojicom i nema ništa protiv toga da bivši pripadnik obavještajnog sustava bude u Vijeću. “To je jako dobro ako je takav član nepristran. On je u mogućnosti ostalim članovima Vijeća objasniti gdje i što tražiti i kako obavljati nadzor. No, jako sam skeptična oko toga”, rekla je Sarnavka koja se na posljednji natječaj za Vijeće nije javila te je Odboru napisala pismo u kojemu cijeli postupak izbora naziva “sprdačinom”. Prema njezinim riječima, ovlasti Vijeća su premale, članovi nemaju pristup u Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija.
I drugi sugovornici su podijeljeni oko članstva bivših pripadnika obavještajnog sustava u Vijeću.
“Zbog njegovih insajderskih informacija o radu službi ostali članovi Vijeća mogu imati nepovjerenje prema njemu. No, s duge strane, ako je umiješan u neki slučaj koji se nadzire, on će biti izuzet iz tog slučaja”, kaže sugovornik upoznat s temom.
Nakon što je za člana Vijeća predložen Gordan Akrap, donedavni zaposlenik SOA-e, u dijelu javnosti otvorila se polemika da je imenovan na inzistiranje Miroslava Tuđmana kako bi HDZ imao svog čovjeka u Vijeću. Akrap je na vlastiti zahtjev prije godinu dana iz SOA-e otišao u mirovinu nakon 25 godina rada u sustavu.
Barakuda
On tvrdi da je u dobrim odnosima s Tuđmanom, ali odbacuje svaku insinuaciju da mu je on sugerirao ili ga predložio za člana Vijeća. “Prijavio sam se za člana Vijeća jer smatram da mogu pridonijeti njegovu radu. Teoretski je moguće da se moje ime pojavi u nekom slučaju nadzora, ali s obzirom na ono što sam radio tijekom službe, to je gotovo nemoguće. Ako se to ipak dogodi, u nadzoru neću sudjelovati”, izjavio je Akrap koji je uvjeren da nije u sukobu interesa. “Ne stoje priče kako bih se osvećivao nekom iz sustava. Da sam to želio, to sam mogao učiniti tijekom 25 godina službe.” Akrap demantira da su ga njemačke vlasti protjerale iz Njemačke 2006. jer je kao djelatnik Obavještajne agencije utjecao na svjedoke u istrazi ubojstva Stjepana Đurekovića. “To nije točno. Moj je krimen bio što se u to nisam želio miješati. Iz Njemačke sam otišao 2007., 18 mjeseci nakon što mi se sad imputira da sam protjeran. Ja danas odlazim u Njemačku, što ne bih mogao da postoji neki problem.” Treći krimen koji mu se stavlja na teret su repovi u provođenju operacije “Barakuda” koju je vodio tadašnji ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman, a Akrap je bio dio tima. Akrap kaže kako o “Barakudi” može samo reći da je to bila legalna operacija.