NOVI PRAVILNIK

Novosti nakon fijaska na maturi: Ako se maturant slučajno potpiše, ispit neće biti poništen! Evo što se još mijenja

Ispit se poništava u slučaju da učenik napiše ili nacrta nešto neprimjerenog sadržaja poput vulgarnosti, prijetnji i sličnog

Ilustracija

 Dragan Matic/Cropix/Cropix

Maturanti koji će u 2023. polagati ispite državne mature neće podlijegati sankciji poništenja ispita ukoliko na njega stave svoj potpis, glavna je novina prijedloga Pravilnika o polaganju državne mature, koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u utorak pustilo u javnu raspravu.

Promjena je inicirana nakon slučaja zagrebačke maturantice Laure Mikić, kojoj je poništen ispit iz hrvatskog jezika jer se na esej potpisala punim imenom i prezimenom. Taj je slučaj u srpnju izazvao popriličan interes javnosti jer je maturantici – po postojećem Pravilniku – ispit iz obaveznog predmeta poništen, čime je ‘pala‘ na prvom roku mature.

U prošloj školskoj godini u ljetnome roku državne mature na neki od ispita potpisala su se 24 maturanta (L. Mikić je jedna od njih), unatoč upozorenjima o zabrani otkrivanja identiteta, dok je potpis na ispit u drugom roku ostavilo sedmero kandidata. Svima su ispiti poništeni, što se ubuduće neće događati prođe li prijedlog novoga pravilnika.

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pojasnio je da će pravilo o nepotpisivanju ispita ostati na snazi i nadalje, budući da se na taj način štiti identitet učenika i kriterij objektivnosti prilikom ocjenjivačkog procesa. Međutim, iz Pravilnika se briše sankcija o poništenju ispita. Umjesto toga, osmišljeno je novo rješenje koje ide u prilog učenicima.

- Tijekom ocjenjivačkog postupka nastavnici će dobiti jasne upute po kojima onaj ocjenjivač koji dobije ispit potpisan punim imenom i prezimenom, ispit vraća službi za kontrolu. Ispit potom dobiva naljepnicu koja prekriva ime i prezime te ga preuzima drugi ocjenjivač. Time štitimo identitet maturanta i ocjenjivač ne može doći u iskušenje narušavanja objektivnosti ocjenjivanja, pojasnio je Filipović.

Hrvatski jezik samo na jednoj razini

Na idućoj maturi novina je da će se prvi puta u 14 godina jedan od obaveznih ispita – onaj iz hrvatskog jezika – pisati na jedinstvenoj razini, bez podjele na nižu i višu razinu znanja. Ostali obavezni predmeti zasad ostaju na A i B razini. Odluka bivše ministrice Blaženke Divjak, prema kojoj učenik može proći ispit iz hrvatskoga jezika unatoč negativnoj ocjeni iz eseja, promijenjena je u još u listopadu. Tako će ovogodišnja generacija maturanata morati položiti i esej da bi dobili prolaznu ocjenu iz hrvatskog na maturi.

U kojim će se slučajevima poništavati ispiti? Po objašnjenju ravnatelja NCVVO-a, ispit će biti poništen u slučaju kada učenik na njemu ispisuje neprimjerene sadržaje, što je pravilo koje je vrijedilo i dosad, no bez definicije pojma neprimjereni sadržaj. Neprimjerenim sadržajima smatraju se, stoji u novome prijedlogu pravilnika, vulgarni znakovi, prijetnje i diskriminirajući sadržaji po rasnoj, vjerskoj, etničkoj i spolnoj osnovi.

- Nacrtati na ispit cvjetić ili srce nije isto kao neki od navedenih sadržaja koje smo definirali. Na ovaj način ocjenjivačima će biti precizno naznačeno u kojim slučajevima trebaju Centru predložiti poništenje ispita, kaže Filipović, uz naznaku kako će se ispiti poništavati i zbog korištenja nedozvoljenih pomagala, poput mobitela, ‘pametnih satova‘ te drugih audio i video pomagala.

Pojmovne izmjene

Prijedlog pravilnika navodi i pojmovne izmjene. Umjesto dosadašnjeg naziva A i B razina ispita, uvodi se niža i viša razina, a rokovi mature (dosad ljetni i jesenski) postaju prvi i drugi rok.

Na konferenciji za novinare povodom novog pravilnika ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je izjavio kako se izmjenama pristupilo na temelju uočenih problema na prošloj maturi.

- Ovo je korak prema naprijed u smislu boljeg provođenja ispita državne mature, kako bismo smanjili uočene probleme, izjavio je.

Osvrnuo se na stajalište Rektorskog zbora u kojemu se problematizira jedinstvena razina ispita hrvatskog jezika, zbog bojazni od upisa manjeg broja kandidata na fakultete.

- Mišljenje Rektorskog zbora, koliko znam, nije unisono, a zašto je uopće došlo do takvog razmišljanja uistinu ne znam. Ako je razlog u upisu većeg broja studenata u prvu godinu studija, onda to i nije najbolji argument. Jer, bez obzira koju ste školu završili, morate dobro vladati hrvatskim jezikom. Podupirem prelazak na jednu razinu znanja hrvatskog na maturi. Ovo je dobar pristup jer nije normalno da neki fakultet traži nižu razinu znanja iz hrvatskog, iako upisuje kandidate koji praktički studiraju i taj dio. Uvođenje jedinstvene razine ispita je sasvim korektno, komentirao je Fuchs, uz dodatak kako je spreman o tomu diskutirati s rektorima ukoliko ga pozovu na neku od svojih idućih sjednica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. svibanj 2024 11:17