Optimalno dvadeset učenika u razredu, nastava u jednoj smjeni, kabineti uz sve predmetne učionice, klupski prostor za učenike, čajna kuhinja za nastavnike, a tu je i vivarij u učionici za biologiju i prirodu. Vani je školski trg, gospodarsko dvorište i parkiralište za školski autobus i automobile. Od drugih sadržaja tu je dvorana za tjelesni, pa dvorana za korektivnu gimnastiku i, naravno, zatvoreni bazen, dimenzija najmanje osam puta 16,67 metara s promjenjivom dubinom vode. Osiguraju li se sredstva, može to biti i veći bazen. Osnovna škola pritom je otvorena učenicima tijekom školskih praznika za razne aktivnosti.
Ispisano je to, i puno više, u temeljnom dokumentu Državni pedagoški standard za osnovnoškolski sustav, kojim se utvrđuju minimalni infrastrukturni, kadrovski pa i higijenski i estetski uvjeti svih osnovnih škola u Hrvatskoj.
Neozbiljna država
Državni standard je u svibnju 2008. godine, za mandata ministra znanosti i obrazovanja Dragana Primorca, izglasao Sabor. Zamišljeno je da će se provoditi postupno, da će ministarstvo podnositi Vladi, a Vlada Saboru, godišnje izvješće o provedbi planova, pri čemu je kao krajnji rok za usklađivanje sustava osnovnog školstva s Državnim pedagoškim standardom određena 2022.
Sredstva za provođenje zamišljenog Standarda trebala su se kroz 14 godina osiguravati po poznatoj diobi: državni proračun, proračun osnivača, lokalnih zajednica i donatora. Godinama je jasno da je Državni standard - po kojemu bi učionice za biologiju imale i spremište za prirodoslovne zbirke, a stuba u svakoj školi ne bi smjela biti viša od 15 centimetara - zaboravljena fikcija. No dokument je i dalje na snazi.
- Da nemamo niti jednog primjera da je Hrvatska neozbiljna država, ovaj dokument bi bio dovoljan. Zapravo je dokaz da država donosi propise koje ni sama ne smatra propisima i čija je jedina svrha obmanjivanje javnosti, pri čemu računaju na zaborav. Ne postavlja se pitanje sadržaja, niti odgovornosti onih koji su takav sadržaj donijeli. Svim sam ministrima (od donošenja Standarda izmijenilo ih se sedam, op.a.) govorio da Standard ne mogu shvaćati kao nepostojeći dokument. Zanima me kako predsjednik Sabora danas gleda na to - komentira Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, uz dodatak kako se ne provodi niti mjera po kojoj jedna školska čistačica čisti 800 kvadrata površine. Čiste daleko više od toga, kaže Stipić.
Slijedi analiza
Ne provodi se niti odredba po kojoj škola s više od 180, a manje od 500 učenika, zapošljava tri stručna suradnika, a ona s više od 500 učenika zapošljava njih četiri. Kako neprovođenje "svog" Standarda komentira Primorac?
- Standard smo donijeli kako bismo ujednačili obrazovne procese u cijeloj Hrvatskoj. Budući da je dokument izglasan u Saboru, on bi trebao biti obveza i nit vodilja osnivačima škola i Vladi u planiranju proračunskih sredstava, kako bi ciljevi postali realnost. Sjajno smo krenuli na početku. Na žalost, prvo gospodarska kriza, a onda i promjena vlasti, bitno je sve usporila - kaže.
Na pitanje o sudbini Državnog standarda, iz Ministarstva odgovaraju - slijedi analiza, pa revizija.
- Ministarstvo će napraviti analizu Državnog pedagoškog standarda te sukladno tome pristupiti sveobuhvatnoj reviziji. To će svakako biti učinjeno prije 2022. godine - kažu.
Dodaju kako su izmjene Standarda potrebne i zbog "velikog projekta cjelodnevne nastave na kojem ovo Ministarstvo intenzivno radi"…