Svečanije nego u prethodnih deset godina, na romskom groblju u Uštici nedaleko Jasenovca obilježen je u utorak Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu - Samudaripen.
U nazočnosti državnih dužnosnika, predstavnika diplomatskog zbora, izaslanstava Roma iz desetak europskih zemalja i predstavnika vjerskih zajednica, u organizaciji Saveza Roma u RH "Kali Sara", održana je svečana komemoracija za sve Rome stradale u logoru Jasenovac i drugim nacističkim logorima.
O stradanjima Roma u Jasenovcu govorio je saborski zastupnik i predsjednik Organizacijskog odbora Veljko Kajtazi, koji je kazao kako je to prigoda da se evociraju sjećanja na oko pola milijuna ubijenih Roma.
Sa ovog mjesta, dodao je, treba poslati poruku da učimo iz povijesti i da smo se prema povijesti odredili uređenjem groblja, muzeja i zida boli u Uštici, kao jednom od stratišta.
"Ovo je mjesto najveće stratište romskog naroda u Europi, moramo povezati mlade Rome i nerome, kako strah i dezinformacije više nikad ne bi doveli do ovakvog zla", rekao je Kajtazi.
Najveći genocid nad Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata
Romi su dovođeni u Jasenovački logor, gdje su živjeli u neljudskim uvjetima, a najčešće se bili samo broj, bez identiteta. Prema dosad poznatim podacima, u Jasenovcu je stradalo 16.173 Roma, od čega 5608 djece.
Kajtazi je to ocijenio najvećim genocidom nad Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata u svijetu. "Trebalo nam je 80 godina da se oporavimo od tog pokušaja istrebljenje našeg naroda", rekao je.
Brojna izaslanstva na svečanosti su položila vijence i zapalila svijeće uz spomen obilježje na romskom groblju. Kao izaslanik predsjednika RH to je učinio Roman Grobotek, izaslanica Vlade Anja Šipraga i izaslanik Sabora Krunoslav Katičić, a počast su žrtvama odali bivši predsjednik Stjepan Mesić, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i brojni drugi uzvanici.
Na svečanosti je mladom Davidu Oršiću uručena je nagrada za najbolji esej Ljetne škole suočavanja s prošlošću. Prigodni glazbeni program izveli su violinistica Natalija Stanisavljević i pijanist Semir Hasić.
Vjerski su obred služili katolički zapadno-slavonski arhiđakon Milan Vidaković, sisački imam Alem ef. Crnkić, i pravoslavni svećenik Luka Bosanac, dok je molitvu na romskom jeziku predvodio Hajrula Osmani.