SJEĆANJE

Obilježena 13. obljetnica otkako su se lipicanci vratili iz Srbije u Lipik

Izgradnjom nove ergele više nikada neće doći u pitanje trebaju li lipicanci biti u Lipiku, rekao je gradonačelnik Kasana
13. obljetnica povratka lipicanaca u Lipik
 Compas.hr

Lipicanci iz lipičke Ergele, oteti su u kolovozu 1991. godine. Nakon dugih šesnaest godina pregovora i peticije koju je provela Udruga Lijepa naša, a koju su potpisale tisuće ljudi s područja Hrvatske, ali i inozemstva, vratili su se u noći s 12. na 13. listopada 2007. godine.

Povodom povratka 66 izgladnjelih i uplašenih lipicanaca iz Srbije, na prostoru Državne ergele Lipik tog svijetlog trenutka novije lipičke povijesti u utorak su se prisjetili čelni ljudi Grada Lipika – gradonačelnik Vinko Kasana te njegov zamjenik Slobodan Katunar s predstavnicima Udruge Lijepe naša na čelu s predsjednicom Jadrankom Šimunović Katunar i upraviteljem lipičke Ergele Damirom Jakšićem, piše portal Compas.hr.

image
13. obljetnica povratka lipicanaca u Lipik
Compas.hr

Jadranka Šimunović Katunar prisjetila se organiziranja potpisivanja peticije i svih malih i velikih bitaka koje su dovele da se lipicanci vrate i da ostanu u Lipiku, izrazivši veliko zadovoljstvo što već dvanaesta generacija djece Lipika i okolice ima priliku upoznati lipicance i živjeti uz njih što je nešto s čime namjeravaju i nastaviti i na što bi se trebala nadovezati memorijalna soba koja će biti dio nove ergele koja je u planu.

Gradonačelnik Vinko Kasana zahvalio se udruzi lijepa naša na požrtvovnosti i djelovanju kada je to bilo najpotrebnije, rekavši da izgradnjom nove ergele više nikada neće doći u pitanje da li lipicanci trebaju biti u Lipiku ili ne te da će time biti konačno riješeno pitanje njihovog trajnog boravišta.

image
13. obljetnica povratka lipicanaca u Lipik
Compas.hr

Inače, na nedavno održanoj XI. Sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predloženo je i to da se „Projekt nove Ergele Lipik - Rekreacijskog područja jezera Raminac u Lipiku“ uvrsti na listu strateških projekata koji će se financirati u okviru Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem, što je u konačnici i prihvaćeno. Riječ je o iznosu od 63.250.000,00 kuna, piše Compas.hr.

Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu, kao nematerijalno kulturno dobro, upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske početkom 2017. Godine, dok je početkom ove godine predana nominacija za upis tradicije uzgoja lipicanaca u registar UNESCO-a. O tome bi trebao odlučivati Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a tijekom svoje 16. sjednice u listopadu iduće godine.

image
13. obljetnica povratka lipicanaca u Lipik
Compas.hr
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. srpanj 2022 13:56