Kada smo prije pet godina bili na farmi obitelji Gašić iz Beketinaca, povod je bio ružan i mučan. Glava obitelji i tadašnji nositelj OPG-a Stanko danima je na svojoj farmi muznih krava izlijevao svježe mlijeko u septičku jamu zbog tada aktualne afere s aflatoksinima. Razgovarali smo s očajnim čovjekom kojemu je obustavljen otkup mlijeka, iako ni njemu ni mnogim drugim mljekarima kojima se to dogodilo nije bilo jasno kako njihovo mlijeko ne valja, a ono na drugim farmama u istim mjestima je u redu. U to je vrijeme njegov sin Ivan upravo završavao Poljoprivrednu školu, a kći Katarina, danas Gašić-Drlić, Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
Već tada nam je u državu i sustav razočarani Stanko pričao kako je proizvodnja mlijeka u Hrvata na izdisaju te nam natuknuo neke svoje planove o pokretanju ozbiljnije proizvodnje sira. Danas, pet godina poslije, Ivan i Katarina ostvarili su očev san. Prije godinu dana iz malog pogona u dvorištu njihove obiteljske kuće izišli su prvi sirevi OPG-a Gašić, koji su u vrlo kratkom roku oduševili struku, kritičare, ali i, što je najvažnije, kupce. Sve je počelo još te 2013. godine kada je Stanko kao svojevrstan poklon svome sinu za uspješno završenu školu i položenu maturu prepisao kompletan OPG. Otad je Ivan nositelj te uspješne poljoprivredne obiteljske priče, koja će, sigurni smo, biti još uspješnija.
Ivan Gašić sa svojim polutvrdim sirevima za koje je dobio nagrade na sajmovima
Obrada zemlje
- Za mene uopće nije bilo upitno hoću li nastaviti posao koji je tata pokrenuo i unatoč svim teškoćama postavio na zdrave temelje. Mama i on ovime se bave cijeli život, pa i ja uz njih i zapravo mi je bila čast kada su na mene prepisali farmu - rekao nam je Ivan, koji je na papiru voditelj OPG-a, ali u rad na farmi uključeni su doslovno svi. Njegov je posao u prvom redu vezan uz polje i obradu zemlje, sestra je zadužena za marketing i proizvodnju sira, mama Katica za preradu i prodaju, a tata za farmu i hranidbu njihovih 70-80 grla, od kojih je 50-ak muznih krava.
Stanko je godinama imao želju i viziju pokrenuti proizvodnju sira, no čekao je da djeca stasaju i da se i sami mogu uključiti. Nakon što je Ivan završio školu, a Katarina fakultet, nacrti iz glave polako su postajali realnost.
- Na to je, ipak, prije svega utjecala cijena mlijeka koja je sramotno niska i sestra i ja odlučili smo uz očev poticaj, blagoslov i zlata vrijedne savjete ući u projekt pogona za proizvodnju sira. Pripreme, preuređenje prostora, nabava opreme... potrajali su godinu dana i u proljeće 2017. počeli smo s radom koji se već pokazao kao pun pogodak - istaknuo je Ivan.
Ivan Gašić sa sestrom Katarinom (s bebom Noom), ocem Stankom i mamom Katicom u staji s kravama
- Sir se u našoj obitelji radi već generacijama i prije nego što je otvorena farma, a ljudi su ga oduvijek dobro prihvaćali, pa nam je i to bio poticaj. Nikada nismo sumnjali u sebe - rekao je naš mladi domaćin.
- U ovih godinu dana otkako smo pokrenuli proizvodnju sira došli smo do toga da otprilike četvrtinu mlijeka proizvedenog na farmi preradimo u sir. Dakle, od 800 litara mlijeka dnevno u sir ode oko 180 litara, što je odličan rezultat, s obzirom na to da sira proizvodimo onoliko koliko znamo da ćemo prodati i ne smijemo si dopustiti gubitke, a sir, naravno mora biti svjež. Mjesečni prosjek je oko 500 kg sira - rekao je Ivan.
Brojna priznanja
Većinu toga prodaju na kućnom pragu. Osobito svježi sir i kajmak, koje rade po narudžbi, a punomasni polutvrdi kuhani sir obični, dimljeni te s različitim začinima plasiraju na osječkoj tržnici, za što je u prvom redu zadužena mama, odnosno na sajmovima, kamo odlazi Ivan.
- Nedavno je u Beču bila Večer Slavonije i organizatori su negdje kušali naš sir i došli su direktno k nama te ga kupili za tu večeru - ispričala nam je Katarina, čija je uloga u ovoj priči jednako važna kao i Ivanova.
- Dobro. Budući da sam prije šest mjeseci rodila sada malo manje sudjelujem, ali od početka sam u ovoj priči, na neki način i kao pokretač i naravno da ću u njoj ostati do kraja - pojasnila nam je mlada mama koju je maleni Noa očito čuo, pa se vrlo brzo probudio i sa zanimanjem počeo promatrati goste. Tata Zoran, pak, radi u Osijeku i nije vezan uz poljoprivredu, ali Katarina ima njegovu punu podršku.
Da su pronašli dobitnu formulu Gašići su spoznali vrlo brzo nakon što su iz njihova pogona izišli prvi sirevi. Tako je u rujnu prošle godine na SirCro Festu u Zagrebu, koji organizira Savez malih sirara Hrvatske, njihov punomasni polutvrdi kravlji sir s koprom ponio zlatnu diplomu Šampion kvalitete, a već dva mjeseca poslije stigla su nova priznanja. Na Sajmu sira u Grubišnom Polju čak su tri njihova sira dobila zlatne medalje - punomasni polutvrdi kravlji sir, zatim isti takav dimljeni, pa onda i onaj s koprom.
- U kratkom roku postigli smo odlične rezultate i to je pokazatelj da smo pogodili s ovom pričom - rekao je Ivan, a Katarina je dodala:
Zadani ciljevi
- Sir je finalni proizvod koji mi prodajemo izravno kupcima i nitko nas ne ucjenjuje, ne uzima svoju maržu... To je naš trud, a cilj nam je doći na razinu da sve proizvedeno mlijeko preradimo u sir. Ciljeve koje smo si zadali u 99 posto smo za sada ostvarili - rekla je Katarina dok smo razgledavali njihov mini pogon u kojem su smjestili sirarski kotao, zrionicu, salamurenje sira, pakirnicu i skladište ambalažnog materijala.
- Naš sirarski kotao je kapaciteta 200 litara za jedno kuhanje i najmanji ga je problem povećati. Nitko sretniji od nas kada bismo mogli sve mlijeko preraditi u sir, pa da nas mljekare više ne ucjenjuju i govore kako mlijeko nije dobro. Eto, njima nije dobro, a mi od njega radimo šampionske sireve - ističe Ivan apsurde s kojima se suočavaju mljekari, a o čemu puno toga može reći njegov otac, koji je odolio svim izazovima i nikada nije smanjio broj grla, iako to nije bilo lako.
Stanko je bio oduševljen kada su djeca odlučila krenuti u realizaciju pogona sirane.
- Širokogrudno sam dočekao njihovu želju i volju da novim poslom. Ja sam tu viziju imao još 2009. godine kada se za sirane moglo povući 240.000 nepovratnih sredstava, međutim nisam mogao sam, djeca su bila mala. Nasreću, i oni su shvatili da ćemo, ne budemo li išli na oplemenjivanje svoje proizvodnje, na dodanu vrijednost, i mi morati, ne svojom nego voljom države, zatvoriti farmu - prisjetio se Stanko vremena od prije dvije godine kada je za njihovu farmu bilo “biti ili ne biti”.
Sir je, pak, njihova budućnost, ali ne planiraju ići na široku lepezu proizvoda.
- Trenutačno se baziramo na svježem siru, vrhnju, siru kuhanom sa začinima, dimljenom, polutvrdom koji mjesec dana zrije i to bi bio naš asortiman. Evo, sve više nas ima u hotelima i restoranima koji su nam se također sami javili. Naša jedina reklama je naš proizvod koji prodajemo i koji je naišao na dobar prijem kod kupaca - naglasila je Katarina.