Iako Hrvatska u svim svojim regijama ima gotovo idealne uvjete za uzgoj bobičastog voća, proizvodnja malina, borovnica, jagoda i kupina dovoljna je tek za zadovoljenje 20 posto domaćih potreba.
Povremeno se u trendovskim sezonama dogodi skok u proizvodnji, poput nedavne pomame za sadnjom aronije, ali nakon nekoliko godina u pravilu se dogodi i veliki pad jer velike količine ruše i cijenu proizvoda pa mnogi odustaju.
No, u posljednje vrijeme mali proizvođači su sve svjesniji potrebe za zajedničkim nastupom na tržištu i razmjenom znanja, a jednu takvu je u Sesvetama prije desetak godina osnovala Ana Kovačić pod imenom U dobrom društvu. Članovi udruge počeli su organizirati susrete “Prijatelji bobičastog voća” na kojima su proizvođači iz Zagrebačke županije razmjenjivali iskustva u uzgoju. Uz potporu Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, na neobrađenom zemljištu dizali su plantaže i nasade, a na svojim gospodarstvima prerađivali voće u originalne proizvode poput sokova, sirupa, džemova, rakija...
Ostali bez posla
Posjetili smo Anu Kovačić koja se sa svojom obitelji na OPG-u Branko Kovačić bavi uzgojem i preradom bobičastog voća i ljekovitog bilja. Plantaža s nasadima voća smještena je u selu Ledina pokraj Vrbovca. Lijepa plantaža na koju se ulazi kroz vrata s natpisom Ranč “Prijatelj borovnice” rasprostire se na ukupno dva hektara bobičastog voća koje se uzgaja uz navodnjavanje i sa zaštitnim mrežama.
Dok sjedimo na terasi lijepe kleti, Ana nam priča kako je obiteljski plan proširiti proizvodnju, ali već par godina, kaže, Općina Preseka nema razumijevanja za proizvodnju. - Do naše plantaže moramo se voziti preko livade i kada padne kiša do nje ne možemo doći. Nadamo se da će novi načelnik riješiti naš problem - kaže nam Ana, odlučna da riješi i taj problem. Priča nam o teškim počecima obiteljskog posla.
- Svi nas pitaju - zašto bobičasto voće? Jednostavno, to volimo, lijepo nam je i fino. Jedno je najbitnije, a to je ujedno i nit vodilja - treba imati cilj. Ako imate cilj, a uz to i viziju, uspjeh je zagarantiran. Kad smo počeli, suprug Branko i ja smo naslijedili livade koje smo samo kosili i trošili novac na gorivo za kosilicu, nakon nekog vremena shvatili smo da nam je to veliki gubitak i veliki umor. Kako je u Hrvatskoj počela kriza, i naša radna mjesta bila su upitna u firmama u kojima smo radili. Jedno životno iskustvo imamo iz 1992. kada smo oboje ostali bez posla te završili na burzi rada, a uz to sve imali smo dvoje djece, taj križni put ne bih poželjela nikome u životu. Ovaj put je počelo sa smanjenjem radnih dana i sati, stoga smo morali nešto poduzeti - priča Ana.
Drugačiji od drugih
2007. godine istekla im je stambena štednja i kako nisu imali kredite, odlučili su novac uložiti u livade. Nakon velikog razmišljanja odlučili su se za borovnicu.
- O borovnici nismo znali ni ‘b’ pa smo morali učiti od čiste nule, a još i danas učimo. Kako sam ja umjetnička duša, odmah sam imala viziju i odredila cilj. Imati svoju borovnicu koju ću preraditi, pakirati i plasirati. Morala sam biti drugačija od drugih kako bih uspjela. Bilo je puno neprospavanih noći, ali ja sam bila uporna kako bih ostvarila svoj cilj. Prvo smo otvorili OPG, počela sam skupljati stare bakine recepte i tako je nastao sok od borovnice, zatim liker, džem i niz ostalih proizvoda. Ljudi su to počeli prepoznavati i zovu nas stalno na manifestacije, jer je naš štand poseban - nastavlja poduzetna i vedra Ana koja inače u slobodno vrijeme pleše u folklornoj grupi, a ove je godine predstavljala Zagreb na izboru za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu.
Njihovi su se proizvodi isticali na štandovima jer je Ana na boce sa sokovima umjesto naljepnica crtala oslikanu čipku na kojoj se nalazi slika proizvoda i ručno ispisan tekst sadržaja ambalaže, a na čepu je platno s mašnom. Proizvod je izgledao kao suvenir, i to se ljudima svidjelo.
Prevencija bolesti
No, to je bio tek početak. Vozeći se prema plantaži koja je smještena dvanaest kilometara od Vrbovca Ana je vidjela puno neobrađene i zapuštene zemlje i predložila prijateljici da registriraju udrugu i počnu raditi susrete prijatelja bobičastog voća. - Susret je bio osmišljen da na jedno mjesto skupimo osobe iz ureda za poljoprivredu, savjetodavne službe, otkupljivače, rasadnike sa sadnicama, osobe koje imaju plantažu i one koji žele napraviti neku plantažu. Kako je osmišljeno - tako je i učinjeno, taj projekt je realiziran i vrlo uspješno se odvija još i danas - kaže.
Već dulje vrijeme znanstvenici posvećuju veliku pozornost bobičastom voću, a brojne znanstvene studije pokazale su da konzumacija bobičastog voća može utjecati na prevenciju malignih bolesti. Poseban naglasak se stavlja na djelovanje bobičastog voća preko biološki aktivnih fenolnih spojeva s antioksidativnim djelovanjem i antikancerogenim učinkom. Bobičasto voće dospjelo je na sam vrh od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja. Borovnica ima dugu povijest medicinske upotrebe, stoga je vrlo poželjna u svakom vrtu. Prije same sadnje treba zemlju dati na analizu. Borovnica jako dobro uspijeva na kiselim zemljištima koja nisu povoljna za druge kulture. Raste u obliku grma koji je vrlo otporan, a može narasti u visinu i do nekoliko metara, ovisi od vrste do vrste. Neke od sorti borovnica su Bluecrop, Bluetta, Duke, Spartan, Patriot, Coville...
Čajevi i likeri
- Prema nekim istraživanjima, režim prehrane bogat borovnicama pomaže u redukciji potkožnog masnog tkiva, smanjuje kolesterol u krvi i rizik oboljenja od srčanih bolesti i dijabetesa. Ne samo da su slasne nego imaju i velike koristi za zdravlje. Izuzetno su bogate antioksidantima, podižu imunološki sustav i preventivno djeluju na infekcije. Neutraliziraju slobodne radikale koji uzrokuju bolesti i preuranjeno starenje kože. Borovnica održava urinarni trakt zdravim. Bakterije koje se nakupljaju u urinarnom traktu mogu uzrokovati upale, peckanje i ostale komplikacije. Tu su borovnice posebno djelotvorne jer sprečavaju rast tih bakterija. Osim toga, imaju i svojstva prirodnog antibiotika što potpomažu u zaštiti od bakterija. Borovnica je zbog visokog udjela vlakana i idealna za rješavanje lošeg kolesterola, idealan dijetalni nadomjestak prehrani koji liječi mnoge bolesti srca i jača srčane mišiće. Održava vas svježim, zdravim, fit, brzim, dobre volje i približava vas prirodi - priča nam Ana dio svojih iskustava koje prenosi kolegama koji tek počinju s poslom. I potom nastavlja.
- Kako borovnica prve godine nije bilo dovoljno, a morali smo biti na manifestacijama i sajmovima, odlučili smo se i za druge bakine pripravke, tražili smo što je ljekovito a čega nema na tržištu. Zato se danas na našoj plantaži osim borovnice nalazi ribiz crni, crveni i bijeli, aronija, nešto kupine, maline, ogrozda, jošte, starih sorti voća, bilja i nešto povrća. Kako naše bobičasto voće ne tretiramo s pesticidima, odlučili smo se iskoristiti i sve samoniklo bilje oko voća i proširili smo naš asortiman - kaže Ana dok se pripremamo otići s kleti u Ledini do Sesveta, gdje je u obiteljskoj kući smješten pogon prerade voća, proizvodnje sokova i džemova. Tamo nam se pridružuje suprug Branko.
- U našem asortimanu zastupljeni su sirupi od borovnice, aronije, kupine, crnog ribiza, maline, koprive, koprive s maslačkom, aronije s crnom višnjom, bobice bazge s višnjom, cvijeta bazge, mente i naš favorit je ‘Voćna eksplozija za jačanje imuniteta’ u koju smo stavili sve bobičasto voće s plantaže. Radimo i matične sokove od aronije, ribiza i borovnice, naši matični sokovi su rađeni na pari čija se kvaliteta odmah prepozna i koje ne možemo napraviti u dovoljnim količinama kolika je potražnja. Likeri koji su rađeni kao suveniri od sveg voća i bilja s plantaže, sav ostatak voća i bilja sušimo u fine zdrave čajeve - pokazuju nam Ana i Branko asortiman zanimljivo pakiranih proizvoda.
Originalna su i imena džemova poput aronko (aronija), bošljivko (borovnica - šljiva), višnjarko (višnja - aronija), miks bobičastog voća, jabarko (jabuka - aronija). Kako su recepti skupljeni iz starih bakinih bilježnica, njihove šarže u proizvodnji su 50 litara po vrsti sirupa i ne žele izići iz tih okvira, žele svaku bocu i dalje ručno natočiti, a džemove ručno puniti u teglice.
Pričamo kako je puno OPG-ovaca je u zadnje vrijeme goleme površine zemlje zasadilo s aronijom i očekuju veliku dobit.
Pomoć obitelji
- Zrelu aroniju pokupe i daju u industrijsku preradu pa su zasićenost i konkurencija prevelike. Tada pada cijena proizvoda. Svim tim proizvođačima savjetujem da se igraju s okusima i tu aroniju počnu miješati s ostalim sortama voća - kaže Ana.
U radu OPG-a sudjeluje na neki način cijela obitelj, kći Branka, sin Marijo, zet Marijo, snaha Ivana, unuci Filip, Mihael, Tena, Lovro i baka Marica. Proizvode prodaju na raznim manifestacijama diljem Hrvatske, a kako imaju puno narudžbi, odlučili su se za Žuti klik Hrvatske pošte.
- Kako su ljudi bili zadovoljni kvalitetom naših proizvoda, ponovo su zvali i počeli naručivati proizvode. Sve prijevozne tvrtke počele su odbijati prijevoz stakla, a imali smo i razbijenih pošiljaka. Tada se pojavio Žuti klik i nakon razgovora s njima počela je suradnja. Dosad nije bio niti jedan problem i toplo ih preporučujem svima. Brinu o svojim klijentima, ljubazni su i susretljivi - zaključuje Ana.